27. OŽUJKA 1999., tijekom NATO-ova bombardiranja Jugoslavije u sklopu operacije Saveznička sila (Allied Force), dogodio se povijesni trenutak u zrakoplovstvu: jugoslavenska vojska oborila je američki stealth avion Lockheed F-117 Nighthawk. Ovaj incident, poznat kao Obaranje F-117A 1999., bio je prvi i jedini potvrđeni slučaj obaranja zrakoplova izrađenog u stealth tehnologiji tijekom borbenih operacija.

Nesreća se dogodila iznad sela Buđanovci, blizu Rume u Srbiji, a označila je neočekivani uspjeh jugoslavenske protuzračne obrane.

Pozadina sukoba

NATO je 24. ožujka 1999. započeo zračnu kampanju protiv Savezne Republike Jugoslavije kako bi zaustavio nasilje u sukobu na Kosovu. F-117 Nighthawk, poznat po svojoj sposobnosti da izbjegne radarsko otkrivanje, bio je ključni dio ove operacije zbog svoje preciznosti u napadima na strateške ciljeve.

Ovaj avion, koji je u službu američkog ratnog zrakoplovstva (USAF) ušao 1983., smatran je vrhunskim dostignućem vojne tehnologije, dok su jugoslavenske zračne obrane, temeljene na sovjetskim sustavima iz 1960-ih, bile smatrane zastarjelima.

Kako je došlo do obaranja?

Te četvrte noći kampanje, F-117A s pozivnim znakom Vega 31 (serijski broj 82-0806), kojim je upravljao potpukovnik Darrell Patrick "Dale" Zelko, krenuo je na misiju bombardiranja ciljeva u blizini Beograda. Nasuprot njemu stajala je 3. baterija 250. brigade protuzračne obrane Vojske Jugoslavije, pod zapovjedništvom pukovnika Zoltána Danija. Ova jedinica bila je opremljena sovjetskim sustavom S-125 Neva (NATO naziv: SA-3 Goa), koji je, unatoč svojoj starosti, bio smrtonosan u pravim rukama.

Oko 20:15 po lokalnom vremenu jugoslavenska je baterija ispalila nekoliko projektila prema F-117A, koji je bio udaljen oko 13 kilometara. Prema izjavama jugoslavenskih operatera, avion je uočen na radaru na udaljenosti od 50 do 60 kilometara, a radarski sustav bio je uključen samo 17 sekundi kako bi se izbjeglo otkrivanje od NATO-ovih protumjera.

Ključni trenutak dogodio se kada je F-117A otvorio svoja vrata za odlaganje bombi, čime je privremeno narušena njegova stealth sposobnost, omogućivši radaru da ga "uhvati". Jedan od projektila pogodio je avion, koji se srušio u plamenovima na poljima kod Buđanovaca.

Pilot Zelko uspješno se katapultirao i sletio u blizini sela. Američke snage za potragu i spašavanje (Pararescuemen) brzo su ga evakuirale, a on se vratio u bazu Aviano u Italiji bez ozljeda.

Uzroci uspjeha jugoslavenske obrane

Iako je obaranje F-117A izazvalo šok u vojnim krugovima, ono nije bilo samo puka sreća. Pukovnik Dani, iskusni zapovjednik, koristio je inovativne taktike: često je premještao svoje baterije kako bi izbjegao NATO-ove napade, koristio je minimalno vrijeme radarske aktivnosti i oslanjao se na obavještajne podatke o predvidljivim putanjama leta američkih aviona.

Neki izvori tvrde da su Jugoslaveni modificirali svoje radare za rad na duljim valnim duljinama, što im je pomoglo u otkrivanju stealth aviona iako to nije službeno potvrđeno.

"Žao nam je, nismo znali da je nevidljiv"

Obaranje F-117A imalo je značajan propagandni učinak za Jugoslaviju. Na mjestu pada postavljen je natpis "Žao nam je, nismo znali da je nevidljiv", ismijavajući američku tehnologiju. Ostaci aviona danas se čuvaju u Muzeju zrakoplovstva u Beogradu, dok je mali gumeni dio zrakoplova pokazao zapadnim novinarima srpski vojni zapovjednik Arkan kao "suvenir".

Nesreća je potaknula rasprave o ranjivosti stealth tehnologije i dovela do preispitivanja taktika u američkom ratnom zrakoplovstvu. F-117A povučen je iz službe 2008. godine. Zanimljivo, Zoltán Dani, koji danas vodi pekarnicu u Srbiji, i Dale Zelko, sada umirovljeni pilot, kasnije su se upoznali i postali prijatelji, što je prikazano u dokumentarcu iz 2011. godine.

Susreli su se godinama nakon rata za potrebe snimanja dokumentarca. Kada mu je redatelj predložio snimanje dokumentarca, Dani je prvo odbio. "Potom sam si rekao da bi film o našem susretu mogao biti prilika da se pošalje zajednička poruka mira i razumijevanja", prisjeća se.

"Žao mi je zbog vaše patnje, zbog boli, gubitaka i tjeskobe. Žao mi je zbog rata", rekao je Zelko tijekom projekcije dokumentarca u Beogradu 2011. godine. Sljedeće godine Dani, njegova supruga i jedan od njegovih sinova posjetili su ga u New Hampshireu.