BJELORUSIJA održava predsjedničke izbore, a ishod je jasan: sedmi mandat za autoritarnog vođu Aleksandra Lukašenka. Oko 6.9 milijuna ljudi ispunjava uvjete za glasovanje u bivšoj sovjetskoj republici tijesno povezanoj s Moskvom, ali njihovi glasački listići ne vrijede mnogo.

Nakon zadnjih izbora 2020., izborna komisija dodijelila je Lukašenku 80,1 posto glasova, s odazivom od 84,4 posto. To je pokrenulo prodemokratske prosvjede u cijeloj zemlji, koje je Lukašenko ugušio uz pomoć Rusije. Prema procjeni Ujedinjenih naroda od tada je 300.000 ljudi napustilo Bjelorusiju.

S oporbenim političarima u egzilu ili zatvoru, te četiri protukandidata koje se smatra nevažnima, gotovo je sigurno da će 70-godišnji Lukašenko pobijediti nakon što je već 30 godina na vlasti.

Nema promatrača

Aktivisti za ljudska prava kažu da u Bjelorusiji postoji više od 1200 političkih zatvorenika, a jedina u Europi i dalje koristi smrtnu kaznu. Dijelovi političke opozicije u egzilu pozvali su Bjeloruse da u potpunosti bojkotiraju izbore, dok drugi kažu da bi ljudi trebali odabrati opciju „protiv svih“ na glasačkom listiću. Pristalice vođe oporbe Svetlane Cihanovskaje, koju mnogi vide kao pravu pobjednicu 2020., pozvali su međunarodnu zajednicu da ne priznaje ni izbore ni Lukašenka kao predsjednika.

Biračka mjesta zatvaraju se u 16 sati po srednjoeuropskom vremenu. Bjelorusi mogu glasati od utorka. Središnje izborno povjerenstvo tvrdilo je u subotu navečer da je 41,81 posto birača koji ispunjavaju uvjete već glasalo. Ne postoje neovisni promatrači izbora koji nadgledaju birališta.

Bjeloruski politolog koji živi u egzilu Valery Karbalevich kaže da se Lukašenko predstavio kao čuvar mira i stabilnosti, posebno s obzirom na rat Rusije protiv Ukrajine. „Sada ima podršku mnogih koji su bili protiv njega 2020. godine, ali koji su već tada bili proruski orijentirani“, rekao je.

Karbalevich je rekao za dpa da tajna služba kontrolira zemlju i da se birači boje kaznenih posljedica ako čak i pročitaju informacije koje kritiziraju vladu. Bjelorusija je pod zapadnim sankcijama zbog političke represije i potpore ruskoj invaziji na Ukrajinu.

Zemlja je imala ekonomsku korist od svog odnosa s Moskvom, uključujući uvoz jeftinog ruskog plina i nafte, te podržavajući rusko ratno gospodarstvo, rekao je Karbalevich. Međutim, rekao je da zemlja skupo plaća zbog ovisnosti o Rusiji te da ima sve manje suvereniteta. Lukašenko je pomilovao više od 200 političkih zatvorenika tijekom kampanje, a promatrači smatraju da time pokušava uvjeriti Zapad da nastavi dijalog s vladom u Minsku.