SKORO da nema nikoga tko nije čuo za bitcoin, najpoznatiju svjetsku kriptovalutu. Na njoj su neki zaradili ozbiljan novac, drugi su izgubili još ozbiljniji investirajući u pogrešno vrijeme. No malo tko zna da se u Hrvatskoj odnedavno može plaćati bitcoinima i drugim kriptovalutama.

Piće platili pajcekom

“Razvili smo servis PayCek, tepamo mu da je to naš pajcek, koji omogućuje plaćanje kriptovalutama u Hrvatskoj. Prije par dana platili smo prvo piće kriptovalutama”, kaže Nikola Škorić, direktor i suvlasnik tvrtke Electrocoin koja je posljednjih godina na valu pomame za kriptovalutama zaradila ozbiljan novac. I pritom se nije bavila investiranjem u kriptovalute, nego je silno pojednostavnila konverziju kriptovaluta u kune, i obrnuto. Ukratko, otvorili su mjenjačnicu u kojima je svatko mogao bez problema zamijeniti primjerice bitcoine u kune ili kune u ethereume. Bez dugotrajnog i kompliciranog postupka kakav postoji pri registraciji na burzi kriptovaluta.

Iz mjenjačnice čiji je promet na vrhuncu iznosio više od 200 milijuna kuna nastao je PayCek. A takav alat prvi su od Nikole Škorića i njegovog poslovnog partnera Marina Maržića tražili turistički radnici. Baš oni koji su se donedavno opirali i kreditnim karticama preferirajući gotovinu.

Turisti traže plaćanje kriptovalutama

“Došao nam je čovjek iz turističke branše. Imao je gosta koji je želio platiti kriptovalutama. Potrudio se, istražio tvrtke koje se time bave i došao do nas. Nismo mu tada mogli pomoći, ali sada je PayCek gotov i spreman je primati plaćanje u kriptovalutama”, rekao je Škorić.

Sam proces je jednostavan. Ugostitelj ili bilo koji drugi prodavač ukuca iznos u kunama, PayCek konvertira taj iznos u kriptovalute s klijentovog računa i isplaćuje trgovcu traženi iznos.

“Prodavač pri tom ne mora znati vrijednost kriptovalute niti ga za nju treba biti briga. Mi snosimo sav rizik volatilnosti tečaja”, kaže Škorić. Preuzimanje tog rizika iznimno je važno jer se tečajevi kriptovaluta u trenu mijenjaju i mogu u vrlo kratko vremenu dobiti ili izgubiti na vrijednosti. Druga prednost primanja kriptovaluta je da sve provizije snosi kupac, a ne trgovac, kako je slučaj s kreditnim ili debitnim karticama.

Dečki u kratkim rukavima otimaju bankarima dio kolača

Electrocoin je tako na određeni način ušao u područje kartičarskih kuća koje tradicionalno drže banke.

“Mi nismo banka, ali banke polako počinju shvaćati da će im dečki u kratkim rukavima oteti dio kolača. I trebaju se otvoriti za suradnju. Za godinu-dvije kriptovalute će ući u mainstream, a tada će se sve promijeniti”, kaže Škorić.

Osim nekoliko prvih klijenata koji zasad primaju kriptovalute, Škorićeva i Maržićeva tvrtka je pomogla i SOS Dječjem selu da prima donacije u kriptovalutama.

Očaj u glasu službenice Porezne uprave

Da bi sve to ostvarili, Maržić i Škorić su se morali dobrano pomučiti s domaćom birokracijom, a ta muka još nije gotova. Poreznoj upravi su godinu dana objašnjavali što su kriptovalute.

“Kada sam prvi put razgovarao s njima, čuo sam očaj u glasu službenice. Godinu dana kasnije donijeli su jedno dobro rješenje. Kriptovalute i dalje nisu priznate kao novac, ali se tretiraju kao novac pa se na mjenjačke poslove ne plaća PDV”, kaže Škorić. Nažalost, u Uredu za sprječavanje pranja novca nemaju toliko razumijevanja. Oni su smislili rješenje, koje još nije ozakonjeno, a koje bi moglo značajno otežati poslovanje u kriptovalutama.

Isto je ako kupujete burek ili ulažete milijune

“Traže da se za svaku transakciju napravi dubinska analiza klijenta, čak i za najsitnije. To je besmisleno. Ako je evidentno da netko kriptovalutama plaća burek, onda to treba tretirati kao da je platio bilo kojom drugom valutom. Ako netko ulaže i špekulira, onda ga se može i treba provjeravati za pranje novca”, kaže Škorić. Smatra da bi država trebala regulirati poslovanje kriptovalutama, ali tako da se može poslovati.

Electrocoin je jedan od osnivača Udruge za blockchain i kriptovalute koja uskoro organizira konferenciju Fintech Adria na kojoj bi se s regulatorima, bankarima i turističkim djelatnicima trebale susresti probitačne tehnološke tvrtke. Da se probaju dogovoriti kako zajedno iskoristiti tržište kriptovaluta.