DEMOGRAF Tado Jurić osvrnuo se na najnovije podatke koji pokazuju da smo lani u Hrvatskoj prvi put imali više useljenih nego iseljenih te da svjedočimo sve većem broju stranih radnika. Dotaknuo se i pitanja demografskog pada i mogućih mjera kojima bi se mogla popraviti demografska situacija u zemlji.

Hrvatska je očito, kao i ostatak Europe, osuđena na uvoz radne snage. U studiju RTL-a Danas gostovao je demograf Tado Jurić koji se dotaknuo tog pitanja, ali i činjenice da se lani u Hrvatskoj rodilo najmanje djece u zadnjih sto godina. Prokomentirao je i moguće mjere kojima bi se mogla popraviti demografska slika Hrvatske.

U nastavku članka prenosimo razgovor iz emisije.

Prvi put smo lani imali više useljenih nego iseljenih - blizu smo brojci od 200 tisuća radnih dozvola za strance. Kakva je budućnost Hrvatske?

Budućnost Hrvatske je vjerojatno kao i Austrije i Njemačke. Svaki četvrti stanovnik tamo je stranac. Procjenjujemo da će u naredna tri desetljeća i u Hrvatskoj svaki četvrti stanovnik biti stranac. Tu treba razlikovati strane radnike, ilegalne migrante, azilante, bogate njemačke umirovljenike i ukrajinske izbjeglice. Hrvatska je zanimljiva u Europskoj Uniji jer ni jedna zemlja nije imala tako visoko iseljavanje i useljavanje. Broj jedan smo useljenička zemlja u EU.

Zašto smo tako specifični?

Specifični smo jer se tvrdi da je normalno da se svi kreću u EU. Međutim, vidimo da je iz Njemačke, Britanije, iselio samo jedan posto radnika, a iz Hrvatske 18 posto. Kretanje ide iz smjera periferije k jezgri Europske unije i Njemačkoj.

Lani se rodilo najmanje djece u zadnjih 100 godina, što je doista alarmantno. Što napraviti?

Treba to promotriti kao strukturalni problem. Sve zemlje koje su prihvatile neoliberalnu ideologiju imaju demografski pad. Mi kad bi uveli sve mjere koje ima Njemačka, imali bi opet situaciju u kojoj je Njemačka danas, dakle demografski pad. Mjere same po sebi ne mogu promijeniti ozračje tog neoliberalnog duha koji poručuje "ako budete imali djecu, nećete biti sretni". U Africi je šestero djece po ženi, u EU je to 1.4. Imamo jedan pritisak ideologije koja cilja protiv obitelji, religije.

Ali je općenito dojam da te mjere ne uspijevaju. 165 ljudi se vratilo u Hrvatsku mjerom Biram Hrvatsku, čak ni 27 tisuća eura nije pomoglo. Je li vlada svjesna težine problema?

Sigurno je tko postavi demografiju na prvo mjesto na izborima, dobit će ih. To je trebalo davno učiniti, ali COVID je progutao sve teme. Sada se bez demografije neće moći izvući ni jedna stranka.

Život u Hrvatskoj je skup, nemamo dovoljno vrtića za svu djecu, negdje se plaćaju, negdje ne... Što je rješenje?

Potreban je čitav niz koordiniranih mjera. Zagreb je danas po demografskim mjerama jedan od najgore stojećih u Hrvatskoj pa opet nema toliki pad. Dakle, čitav niz ekonomskih i socijalnih mjera je tu povezan. Ne treba otkrivati toplu vodu, treba dječji doplatak kao prva mjera od 250 eura kao u Njemačkoj, čega nemamo u Hrvatskoj.

Druga mjera je rad na daljinu da spriječimo depopulaciju naših ruralnih krajeva i da mlad čovjek ne mora iz Slavonije doći u Zagreb. I treća mjera je da stranci koji se useljavaju moraju proći integracijski tečaj. Sada uvozimo radnu snagu bez ikakve pripreme za europski stil života. Tu se radi o izrabljivanju njih, ali ovakav uvoz potiče daljnje iseljavanje Hrvata.