HRVATSKA je u zadnjih 10 godina ostala bez gotovo 400.000 stanovnika. U Hrvatskoj tako, po rezultatima popisa stanovništva provedenog lani, živi samo 3.888.529 stanovnika. Najveći je pad broja stanovnika u odnosu na prethodni popis zabilježen u Vukovarsko-srijemskoj, Sisačko-moslavačkoj i Brodsko-posavskoj županiji, a najmanji u Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji.

Vukovarsko-srijemska županija u 10 godina izgubila je 35.083 stanovnika (19.54 posto u odnosu na popis 2011.), Sisačko-moslavačka županija 31.890 stanovnika (18.49 posto), a Brodsko-posavska županija 27.793 stanovnika (17.53 posto), pokazuju prvi rezultati Popisa stanovništva, kućanstava i stanova 2021. koji je tijekom prošle godine proveo Državni zavod za statistiku (DZS).

Demografi: Ovo smo očekivali, čekaju nas teške stvari

Hrvatski demografi Anđelko Akrap i Marin Strmota godinama već upozoravaju na loše demografske trendove, a današnju objavu o prvim rezultatima popisa stanovništva 2021. komentirali su za Index, navodeći kako je ovo bilo i za očekivati. Pritom upozoravaju na teške posljedice koje možemo očekivati s padom broja stanovnika kao što su urušavanje mirovinskog, zdravstvenog i obrazovnog sustava.

"Sve je to očekivano i treba voditi računa o tome da su to još uvijek prvi rezultati. Kad se objave potpuni rezultati, oni će pokazati pravo stanje, a možemo očekivati još i manji broj stanovnika od ovog. Više ih ne možemo imati s obzirom na dugogodišnje prirodno smanjenje, imamo više umrlih nego rođenih, a i ogroman val iseljavanja", kazao je Anđelko Akrap za Index.

Akrap: Društvo kao cjelina mora postati svjesno da treba ulagati u ljude koji će raditi

Navodi kako su podaci popisa 2021. pokazali da je došlo do depopulacije na velikom prostoru u Hrvatskoj. Za županije koje su ostale bez najvećeg broja stanovnika kaže da su postale "staračke županije" s velikim udjelom starijeg stanovništva, s obzirom na to da iseljavaju mladi, a stari ostaju. Upravo je ta informacija, ističe, jako važna.

"To znači da izostaje ekonomski razvoj na velikom prostoru u Hrvatskoj, to je važno uočiti. Pouka iza svega toga je da je potrebna demografska politika ili populacijska, koja je dio ukupne razvojne politike. Potrebno je donijeti niz mjera, s tim da tu društvo kao cjelina mora postati svjesno da treba ulagati u ljude koji će raditi i puniti mirovinske fondove. Netko mora raditi", istaknuo je Akrap.

Demografska struktura kakvu Hrvatska ima ne osigurava razvoj, kaže. Manje stanovnika znači i manje onih koji pune proračun, naglašavajući kako starije stanovništvo manje troši, manje se puni proračun te se samim time osigurava manje sredstava za investicije.

"Iseljavanje je glavni razlog pada stanovništva u ovim županijama"

"Ne treba nam popis stanovništva da to vidimo, to se dotiče i obrazovnog sustava, koliko ćemo imati zatvorenih škola, pogotovo po ruralnom prostoru. Županije koje imaju najveći pad nisu mogle zadržati postojeće stanovništvo. Recimo Sisačko-moslavačka županija bi imala takve trendove i bez potresa, tamo su propale brojne velike tvrtke koje su zapošljavale", istaknuo je.

Osvrnuo se i na Brodsko-posavsku županiju koja ima 27.793 stanovnika manje nego prije 10 godina. Tu je, dodaje, županiju nakratko oživjelo useljavanje državljana iz BiH, no i oni su se opet iselili i otišli u druge europske države.

Vukovarsko-srijemska županija u 10 godina izgubila je 35.083 stanovnika (19.54 posto u odnosu na popis 2011.), a razlog za toliki pad Akrap navodi također iseljavanje prema zapadnoeuropskim zemljama, navodeći kako je ono dominantno, a tek onda negativan prirodni prirast. Očito je, kaže, da na tom prostoru gospodarski razvoj nije mogao zadržati stanovništvo.

Hoće li ljudi nastaviti mahom iseljavati?

Na pitanje smatra li da će se val iseljavanja nastaviti, rekao je: "Ne mogu biti prorok, no čim tržište radne snage u EU treba radnike, a kao što svakodnevno vidimo da treba, naši će ljudi odlaziti. Nadam se da će vladajući i opozicija napraviti dugoročnu strategiju populacijske politike, jer je po mom sudu kod nas sve prepušteno spontanosti."

Dodaje kako postoje mjere koje bi zadržale ljude, ali da se moraju donositi u paketu te da Hrvatska nikako ne bi trebala računati na uvoznu radnu snagu jer će ista ostati u Hrvatskoj dok god si ne nađe poslove u drugim europskim zemljama u kojima može zaraditi više nego ovdje.

"Pod hitno se mora oblikovati svijest društva da je populacijska politika prioritet i da je to najkritičniji segment dugoročnog razvoja zemlje. Ulazimo u demografski najstarije nacije, to će za posljedice imati utjecaj na gospodarski, zdravstveni, mirovinski i obrazovni sustav", navodi.

"Govoriti da je tako i u drugim zemljama EU, to baš nije tako"

"Hrvatska treba oblikovati demografsku politiku prema depopulacijskim prostorima, a nažalost, to je veliki prostor u Hrvatskoj, pogledajte samo kolika je Ličko-senjska županija, ogromna je", dodaje Akrap.

Još jednom je naglasio kako se uvođenjem samo jedne mjere ne postiže apsolutno ništa, a osobito ako se ne primjenjuje nijedna mjera. "Govoriti da je tako i u drugim zemljama EU, to nije baš tako. One imaju povoljnije prirodno kretanje, a osim toga, u te zemlje ljudi useljavaju. Mi smo po problemima bliski BiH, Bugarskoj i Rumunjskoj - dakle nerazvijenim zemljama. Drugima nismo", dodaje demograf.

Na pitanje može li izdvojiti neki dobar primjer mjere u Hrvatskoj rekao je da ima dobrih primjera na razini općina i gradova. Sve te populacijske politike imaju za cilj, ističe, oblikovati uvjete u kojima će osoba biti slobodna odlučiti hoće li imati djecu a da nema problem egzistencije.

"O ovom problemu se govori samo od popisa do popisa"

"Vrlo je bitno da su populacijske politike dio ukupne razvojne politike. Jedna mjera sama za sebe sigurno neće nekoga zadržati da ostane na zelenoj livadi u Lici, to ništa ne znači. Treba se donijeti set mjera", istaknuo je.

Sve demografske promjene, dodaje, imaju jak utjecaj na sve segmente gospodarstva i ukupne razvojne politike pa tako na to koliko će biti potrebno manje zaposlenih u školama, koliko ćemo imati manji priljev visokoobrazovanih na tržištu rada.

"Problem je što se o demografiji govori samo od popisa do popisa. Najvažnije je zadržati postojeće stanovništvo jer mi ga ne možemo zadržati, a očekujemo da će nam netko doseljavati. Francuska ima dobre mjere. Od besplatnih jaslica, vrtića, dostupnosti istih. Kod njih je situacija i bez useljenika relativno povoljna", kazao je Akrap.

Kao dobar primjer navodi Francusku

Dodaje kako je Francuska zemlja koja nudi razne pogodnosti za roditelje, a da se pritom sve te mjere svode na to da osoba može ostvariti prosječan životni standard, koji im podizanje djece ne ugrožava.

Također navodi kako ondje postoji pozitivna diskriminacija žena koje imaju djecu u smislu da imaju skraćeno radno vrijeme dok su djeca mala te povoljnija radna mjesta na kojima ne rade vikende, kad nema pokrivenosti s jaslicama i vrtićima.

Strmota: Drugačije nije moglo biti, ništa pozitivnog nemamo

Demograf Marin Strmota za Index je također komentirajući prve rezultate popisa 2021. rekao da se samo potvrdila situacija koje su demografi itekako svjesni, a to je da se ljudi iseljavaju te da svake godine imamo više umrlih nego rođenih.

"Rezultati su očekivani, usudio bi se reći da su još i dobri. Po toj statistici trećina stanovnika Hrvatske je odumrla, a dvije trećine se iselilo, gledajući te brojke. Drugačije nije moglo biti, ništa pozitivnog nemamo", rekao je Strmota u razgovoru za Index.

No najveći problem je, kaže, dobna struktura. "Problem nisu brojke stanovnika ni nacionalne strukture, problem je ekonomske naravi, gospodarskog, mirovinskog i sustava socijalne zaštite", rekao je Strmota za Index.

"Sustavi nam se gase jer su opterećeni omjerom dobnih struktura"

To objašnjava riječima da samim time što imamo više starih stanovnika, automatski imamo i lošiji mirovinski sustav jer manje ljudi uplaćuje u mirovinske fondove, s obzirom na to da je manje radnog stanovništva, a isto tako i lošiji zdravstveni sustav, ako uzmemo u obzir da ga stariji stanovnici više koriste nego mlađi, kojih je manje.

"Sustavi nam se gase jer su opterećeni omjerom dobnih struktura. Nama treba populacijska politika kao krovna uz gospodarsku, one moraju simbiotski funkcionirati. Mi nemamo veće stope BDP-a pa ne možemo privlačiti useljenike", navodi.

"Hrvatska treba jasnu strategiju i viziju razvoja društvene, ekonomske i gospodarske politike. Tko će nam ići u škole ako nema djece? Mi postajemo društvo i zemlja bez ljudi. Ne znam tko će uplaćivati u državnu blagajnu", rekao je Strmota.

"Nikad nije bilo lakše iseliti"

Navodi kako Europa, za razliku od Hrvatske, ima komociju jer može useljavati ljude. "Kod nas, kad se razmišlja o fertilitetu, onda se na to često gleda kao na nešto konzervativno, nacionalističko. Postoji moderna obiteljska politika koja se može uvesti. A mi već 20 godina imamo istu proračunsku osnovicu i za doplatak na djecu, izumiremo, a istovremeno štedimo na djeci", rekao je Strmota.

"To nije jedini problem. Recimo kod nas se odluči da ćemo, ako nekome daš primjerice 100 eura više, imati i više djece, ali nećemo raditi djecu za neku veću naknadu, to je pogrešno. Hrvatska treba strategiju i viziju razvoja društva", kaže.

"Vrijeme je da se napravi konferencija za medije oko razvoja društva. Nama i dalje predstoji iseljavanje, opet ga možemo očekivati, svatko ima neku obitelj koja je vani, danas je lakše odseliti nego ikad", zaključuje Strmota.