VODEĆI njemački političari strahuju od najgoreg scenarija koji dolazi s Trumpovim drugim mandatom. No pristupi su različiti ovisno o stranačkim bojama. Jedna stranka se ipak raduje: desničarski AfD. Tekst donosi Deutsche Welle.

Kraj politike zaštite klime, carine na europsku robu, novi imperijalizam koji se, između ostalog, izražava u svojatanju prava na Panamski kanal i Grenland - Donald Trump utjelovljuje najgore strahove njemačke politike.

Unatoč tome, njemački kancelar Olaf Scholz odlučio je poslati pismo čestitke i poželio novom američkom predsjedniku "snagu i uspjeh" u obavljanju predstojećih zadataka. U pismu je dodao: "Zajedno možemo dati ključne poticaje za slobodu, mir i sigurnost, kao i za blagostanje i gospodarski razvoj s obje strane Atlantika."

Ipak, Scholz nije bio prisutan u Washingtonu, kao ni vođa oporbe Friedrich Merz iz konzervativne Unije CDU/CSU. Trump je, s druge strane, pozvao političke istomišljenike, poput talijanske premijerke Giorgie Meloni i argentinskog predsjednika Javiera Mileija.

Osjetljivo diplomatsko izvješće

Većina njemačkih političara dala je naslutiti ili otvoreno izjavila da bi radije vidjela Kamalu Harris iz redova američkih demokrata u Bijeloj kući. S jednom iznimkom - desna stranka Alternativa za Njemačku (AfD) raduje se Trumpu. Trumpov povjerenik Elon Musk javno na svojoj platformi X promovira AfD usred kampanje za njemačke izbore krajem veljače ("Samo AfD može spasiti Njemačku"), a kancelara Scholza je nazvao"nesposobnim glupanom".

Napetosti u transatlantskim odnosima dodatno je zaoštrila kontroverzna procjena njemačkog veleposlanika u SAD-u Andreasa Michaelisa. Izvješće namijenjeno ministrici vanjskih poslova Annaleni Baerbock procurilo je u medije i sadrži oštru kritiku na račun Trumpa. U izvješću se navodi da Trump provodi "agendu maksimalnog narušavanja" odnosa. Demokratski temelji i američki sustav podjele vlasti su, kako se dalje navodi, u velikoj mjeri oslabljeni dolaskom Trumpa u Bijelu kuću. Ovaj stav dolazi od čovjeka koji je trebao predstavljati njemačku vladu na Trumpovoj inauguraciji.

Friedrich Merz opisao je ovo izvješće kao katastrofu za njemačko-američke odnose. "Ovo je veliki udarac za ugled njemačke vlade u Washingtonu. Takva vlada neće brzo pronaći sugovornike u Washingtonu", rekao je Merz u intervjuu za javni servis Deutschlandfunk.

Merz: Europljani moraju biti ujedinjeni

Dok je Olaf Scholz u početku zauzeo konfrontacijski stav prema Trumpu i, primjerice, oštro kritizirao Trumpove pretenzije na Grenland, Friedrich Merz pokazao je fleksibilniji pristup problematici zvanoj Trump od samog početka. Prema ispitivanjima javnog mnijenja, Merz ima dobre šanse da postane kancelar nakon izbora 23. veljače i tada će kao njemački premijer morati izravno surađivati s Trumpom.

Merz želi Trumpu pristupiti "kao ravnopravan partner" i naglašava važnost udruživanja europskih interesa. Na pitanje DW-a o očekivanjima od Trumpa, Merz je u Berlinu na sastanku čelnika Europske pučke stranke izjavio: "Dokle god europske članice budu ujedinjene, svijet će ih, uključujući SAD, poštovati. Ako ostanemo podijeljeni, nitko nas neće shvaćati ozbiljno. Ovo je, po mom mišljenju, posljednji poziv na akciju. Zato moramo djelovati."

U vlastoručno napisanom pismu čestitke Trumpu, Merz je, među ostalim, napisao: "Ako mi njemački narod da mandat za kancelarsku poziciju, jedan od mojih prioriteta bit će raditi s vama na novom poglavlju u našim odnosima."

Habeck: Europa je spremna na carine

Reagirajući na Trumpove prijetnje uvođenjem carina na uvoz, Njemačka industrijska i trgovinska komora (DIHK) već upozorava na ozbiljne posljedice.

"Posljedice novih američkih carina bile bi ozbiljne za njemačko gospodarstvo", rekla je direktorica DIHK-a Helena Melnikov za dnevnik Rheinische Post. U Njemačkoj svako četvrto radno mjesto ovisi o izvozu, a u industriji svako drugo.

Ministar gospodarstva Robert Habeck iz stranke Zeleni od početka zauzima borbeni stav: "Europa je spremna. Ako Amerikanci uvedu carine, što ne želim i ne očekujem, Europa će svakako biti sposobna odgovoriti protumjerama, uključujući one koje će pogoditi američko gospodarstvo", izjavio je Habeck u intervjuu za DW.

Habeck, koji je zadužen i za zaštitu klime, na drugom je mjestu komentirao najavu izlaska SAD-a iz Pariškog sporazuma o klimi: "Smatram to fatalnim signalom za svijet." No čak i u Njemačkoj Habeck mora svjedočiti činjenici da tema zaštite klime sve više gubi na važnosti u izbornim kampanjama.

Tko je bio pozvan, a tko ne

Bivša kancelarka Angela Merkel iz Kršćansko-demokratske unije (CDU) skupila je zanimljiva iskustva s Donaldom Trumpom tijekom njegovog prvog mandata. Ponovno se zauzela za nastavak bliskog partnerstva s SAD-om. U svojoj nedavno objavljenoj autobiografiji otvoreno je govorila o poteškoćama koje je imala s Trumpom. Međutim, transatlantsko partnerstvo danas je, prema njezinim riječima, još važnije nego prije nekoliko godina.

Na novogodišnjem prijemu CDU-a u saveznoj pokrajini Sjevernoj Rajni-Vestfaliji prije nekoliko dana rekla je: "Samo uz SAD i unutar NATO-a možemo osigurati da Putin ne pobijedi u ratu i da Ukrajina opstane kao neovisna država."

No Trump je nagovijestio da planira prekinuti podršku Ukrajini i s Putinom dogovoriti brz završetak rata, što bi moglo zahtijevati teritorijalne ustupke Kijeva.

Zahvaljujući Trumpu AfD se osjeća ojačano. Doduše nijedna druga stranka u Bundestagu ne želi surađivati sa strankom koja se djelomice vodi kao ekstremno desničarska, no po pitanjima migracija i energetske politike AfD i Trump dijele slične stavove. Ipak, iz AfD-a povremeno dolaze i antiameričke izjave.

Trumpova povezanost s AfD-om bila je vidljiva i u Washingtonu - dok kancelar Olaf Scholz nije bio pozvan na inauguraciju, prisustvovali su političari AfD-a Tino Chrupalla i Beatrix von Storch, koje je na inauguraciju pozvala Republikanska stranka.