ZAVRŠETKOM projekta modernizacije meteorološke motriteljske mreže u Hrvatskoj Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) meteorološkim mjerenjima pokriven je cijeli teritorij Hrvatske, što će pridonijeti smanjenju štete od elementarnih nepogoda, izvijestio je DHMZ.

Procijenjene vrijednosti više od 45 milijuna eura, projekt je s 85 posto sufinancirala Europska unija, dok je Hrvatska svoj doprinos dala putem Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost pokrivši 15 posto vrijednosti projekta.

"Velik iskorak za Hrvatsku"

Kako se ističe u priopćenju, tim projektom Hrvatska je postigla veliki iskorak, pa je sada meteorološkim mjerenjima na preko 400 lokacija pokriven cjelokupni kopneni i morski teritorij Hrvatske, što će pridonijeti smanjenju buduće štete od elementarnih nepogoda ili temperaturnih ekstrema.

"Riječ je o važnom alatu čija je svrha praćenje dnevnog stanja vremena i vremenske prognoze, a time i unaprjeđenje sustava upozorenja na prirodne nepogode i katastrofe", rekao je sad već bivši ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović koji je u međuvremenu smijenjen zbog afere Mreža. 

"Imajući na umu da su klimatske promjene sve izraženije tijekom cijele godine, moramo biti spremni na prilagodbu, a upravo uspostava ovakvog suvremenog sustava omogućit će nam da znamo što se događa te ćemo biti u mogućnosti bolje i preciznije predvidjeti nepogode", dodao je.

U rad se pušta 400 prizemnih meteoroloških postaja, šest radara i pet meteorološko-oceanografskih plutača

Glavna ravnateljica DHMZ-a Branka Ivančan-Picek rekla je da je projekt stavio Hrvatsku u vrh europske i svjetske meteorologije - pustit će se u rad 400 prizemnih meteoroloških postaja, šest radara i pet meteorološko-oceanografskih plutača, a uskoro kreće i Centralna integracijska platforma na kojoj će biti objedinjeni svi podaci vezani za taj sustav. 

Ravnateljica Glavne uprave za regionalnu i urbanu politiku Europske komisije Sofia Alves ustvrdila je kako je METMONIC strateški važan projekt za cijelu Europsku uniju čije su se članice obvezale provesti klimatske promjene i smanjiti emisije za 55 posto do 2030., kao i preuzeti klimatsku kontrolu do 2050. 

"Potrebno je dekarbonizirati ekonomije jer svjedočimo razornim klimatskim događajima koje je važno nadzirati. Ekstremne klimatske promjene poput poplava, požara i potresa sve su učestalije stoga je strateški cilj provesti što više projekata poput ovog“, istaknula je.

"Projekt pruža mogućnost kontinuiranog praćenja kvalitete zraka, vremena..."

Načelnica Sektora za zaštitu okoliša Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Aleksandra Čilić rekla je da projekt pruža mogućnost kontinuiranog praćenja kvalitete zraka, vremena, klime, kao i izdavanja pravovremenih upozorenja za opasne vremenske neprilike. 

Voditelj projekta Stjepan Ivatek-Šahdan kazao je da je cilj bio osigurati sljediv, reprezentativan, pouzdan i pravovremen podatak o stanju atmosfere i mora Hrvatske, neophodan za kontinuirano praćenje vremena i klime te za ostvarivanje meteorološke podrške procesima prilagodbe na klimatske promjene i ublažavanja njihovih posljedica.