U 2023. godini stopa rasta hrvatskog gospodarstva bi se mogla kretati od 0.5 do jedan posto, pri čemu se zapravo može govoriti o scenariju stagnacije, dok bi inflacija trebala usporiti te se naći u rasponu od sedam do 7.5 posto, prognoze su Erste banke.

Kako je za Hinu rekao direktor Sektora za ekonomska istraživanja Erste banke Alen Kovač, Hrvatska u razdoblje naglašene ekonomske neizvjesnosti ulazi s relativno dobrom početnom pozicijom, pri čemu je ne samo u potpunosti amortizirala gospodarski pad iz 2020. nego je i ulovila pretpandemijski trend rasta.

No usporavanjem rasta prema kraju ove godine, u 2023. Hrvatska ulazi ili stagnirajući ili u blagoj tehničkoj recesiji, uz očekivani određeni oporavak u drugom djelu godine, ocijenio je Kovač.

Gledano kroz glavne sastavnice BDP-a, doprinos osobne potrošnje pod utjecajem tereta inflacije, narušenog sentimenta, ali i normalizacije nakon covid-19 restrikcija, trebao bi biti praktički neutralan, smatra glavni ekonomist Erste banke.

Usporavanje investicijske aktivnosti

Nadalje, kada je riječ o investicijskoj aktivnosti, ona bi trebala usporiti pod utjecajem opreznijeg privatnog sektora koji je suočen s recesijskim rizicima i rastućim troškom financiranja, dok će javni sektor, odnosno komponenta investicija iz EU-ovog financiranja, imati pozitivan stabilizacijski karakter.

Naglašena neizvjesnost, rekao je Kovač, povezana je i s izgledima inozemne potražnje. Pritom bi dinamika izvoza trebala bitno usporiti pod teretom usporavanja gospodarskog rasta glavnih trgovinskih partnera, odnosno očekivane stagnacije na razini EU.

Izvoz usluga, odnosno dominantno turizam, nakon gotovo pune normalizacije u 2022., imat će bitno neutralniju ulogu u oblikovanju stope rasta, gdje Kovač apostrofira i određene negativne rizike vezane za energetsku krizu i geopolitičke faktore.

"Zaključno, u 2023. godini stopu rasta BDP-a vidimo u intervalu 0.5-1 posto, odnosno možemo zapravo govoriti o scenariju stagnacije, uz i dalje naglašenije negativne rizike", istaknuo je Kovač.

U prvom djelu 2023. zadržavanje inflacije blizu trenutačnih razina

Kada je riječ o inflaciji, u prvom djelu godine očekuje se zadržavanje godišnje stope blizu trenutačnih visokih razina te potom postepenu stabilizaciju u drugom djelu godine.

"Faktori koji su u dominantnoj mjeri oblikovali inflaciju u 2022., kao što su geopolitička situacija, cijene energenata, sirovine i hrane te i dalje naglašeni problem u dobavnim lancima, usprkos još uvijek naglašenim rizicima, trebali bi ipak imati slabiji inflatorni karakter", ocijenio je Kovač.

Kako je napomenuo, cijene sirovina i energenata, usprkos kolebljivosti, pokazuju određen trend stabilizacije, a pozitivni pomaci su trenutačno vidljivi i u normalizaciji dobavnih lanaca. Povrh izraženog usporavanja ekonomske aktivnosti i zatezanje monetarne politike imat će pozitivan utjecaj i na potražnu stranu inflacije.

"Stoga, nakon prosječnog rasta cijena od blizu 11 posto u 2022., u 2023. očekujemo usporavanje prosječne inflacije u raspon od sedam do sedam i pol posto", kaže Kovač.

U kontekstu inflacije, monetarna politika ostat će pod povećalom, a s ulaskom Hrvatske u eurozonu, poseban fokus bit će na Europskoj središnjoj banci (ESB), za koju je izgledno i da će na narednim sastancima nastaviti s daljnjim podizanjem kamatnih stopa, no i izgledno je da će dinamika tog podizanja biti opreznija.

Zaustavljen trend pada kamatnih stopa

Kada je riječ o trošku zaduživanja, naveo je Kovač, nakon značajnog rasta troška zaduženja za RH, trend pada kamatnih stopa je zaustavljen i za poduzeća i za građane.

"I dok u segmentu poduzeća vidimo postepeni trend rasta cijene zaduženja, izgledno je da će trend polako zahvatiti i segment stanovništva. Isto tako, postepeni rast referentnih kamatnih stopa, posebice EURIBOR-a, signalizira i rastući kamatni rizik na postojeći kreditni portfelj", rekao je Kovač.

Kada govorimo o prioritetima za 2023., istaknuo je Kovač, nakon bitnih integracijskih koraka, u vidu članstva u eurozoni i šengenskom prostoru, Schengen, fokus bi trebao biti na što efikasnijem korištenju potencijala fondova EU, odnosno njihovog anticikličnog kapaciteta u okruženju usporavanja rasta.