MAJKA sa sjevera Nigerije koristila je kreme za izbjeljivanje kože na svih šestero svoje djece pod pritiskom obitelji, a zbog posljedica sada duboko žali. Njeno dvogodišnje dijete ima opekline i promijenjenu boju kože na licu i nogama.

Fatima, čije je ime promijenjeno zbog zaštite identiteta obitelji, kaže da jedna od njezinih kćeri prekriva lice kad izlazi iz kuće kako bi sakrila opekline.

Druga djevojčica sada ima tamniju kožu nego prije, s blijedim krugovima oko očiju, dok treća ima bjelkaste ožiljke na usnama i koljenima.

Njezino najmlađe dijete još uvijek ima otvorene rane - koži je potrebno dugo vremena za zacjeljivanje.

"Moja sestra rodila je djecu svjetlije kože, dok su moja djeca tamnija. Primijetila sam da moja majka favorizira djecu moje sestre zbog njihove svjetlije kože, što me jako povrijedilo", rekla je Fatima za BBC.

Kreme je kupila u lokalnom supermarketu u gradu Kano, bez liječničkog recepta.

U početku se činilo da kreme djeluju jer je baka počela biti ljubaznija prema Fatiminoj djeci, tada staroj između dvije i 16 godina.

No uskoro su se pojavile opekline i ožiljci.

Rašireni problem u afričkim zemljama

Izbjeljivanje kože, koje se u Nigeriji naziva i "bleaching", koriste mnogi diljem svijeta iz kozmetičkih razloga, često duboko ukorijenjenih u kulturi.

Žene u Nigeriji koriste sredstva za izbjeljivanje više nego u bilo kojoj drugoj afričkoj zemlji - čak 77 posto redovito ih koristi, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).

U Kongu, Brazzavilleu taj postotak iznosi 66 posto, u Senegalu 50 posto, a u Gani 39 posto.

Opasni sastojci i zdravstveni rizici

Ove kreme mogu sadržavati kortikosteroide ili hidrokinon, koji su štetni u velikim količinama te se u mnogim zemljama mogu dobiti samo na recept.

Neki proizvodi sadrže otrovni metal živu ili kojičnu kiselinu, nusprodukt proizvodnje japanskog alkoholnog pića sakea.

Moguće posljedice su dermatitis, akne, promjene boje kože, upale, trovanje živom te oštećenje bubrega.

Koža postaje tanja, rane sporo zacjeljuju i lakše se inficiraju, upozorava WHO.

Situacija je toliko loša da je nigerijska Agencija za hranu i lijekove (Nafdac) 2023. godine proglasila izvanredno stanje.

Društveni pritisak i stigmatizacija

Sve je češće da žene izbjeljuju djecu, kao što je učinila Fatima.

"Mnogi povezuju svjetliju kožu s ljepotom ili bogatstvom. Žene žele zaštititi djecu od diskriminacije tako da ih izbjeljuju od rođenja", rekla je Zainab Bashir Yau, vlasnica dermatološkog centra u Abuji, za BBC.

Ona procjenjuje da je oko 80 posto žena koje poznaje već izbijelilo djecu ili to planiraju učiniti.

U Nigeriji se osobe koje koriste sredstva za izbjeljivanje najčešće prepoznaju po tamnijim zglobovima na rukama, dok ostali dijelovi postaju svjetliji.

Fatima kaže da su njezine kćeri bile diskriminirane jer su ljudi mislili da su ovisnice o drogama zbog tamnih mrlja.

"Zbog toga su moje kćeri izgubile potencijalne zaručnike. Nitko se ne želi povezivati s djevojkama za koje se sumnja da koriste drogu", rekla je Fatima.

Borba protiv opasne prakse

Nafdac sada provodi edukacije, racije na tržištima te kontrole na granicama, ali je teško identificirati opasne sastojke koji često stižu bez deklaracija.

Fatima se kaje zbog onoga što je učinila i želi da drugi roditelji nauče iz njezina primjera.

"Čak i nakon što sam prestala, posljedice su ostale. Molim druge roditelje da se ugledaju na moj slučaj i ne rade istu grešku", kaže Fatima.