ZA RAZLIKU od Ustavnog suda Republike Hrvatske, koji mjesecima odugovlači s donošenjem odluka u vezi tužbi koje se tiču rada i odluka Stožera civilne zaštite RH, ustavni sudovi u Austriji i Njemačkoj su se već očitovali u nekoliko slučajeva o mjerama koje su vlasti tih zemalja donosile u pandemiji koronavirusa.

>> Ustavni sud preispitat će 9 odluka Stožera, među njima i ona o zabrani rada nedjeljom

Razlog za odugovlačenje su nedvojbeno bili parlamentarni izbori, kako je krajem lipnja za Index potvrdio i sam predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović, odgovarajući na naš upit u ime ovog Suda.

Šeparović: U predizborno vrijeme se suzdržavamo od donošenja odluka s političkim posljedicama

"Naglašavamo da se prema svojoj stabilnoj praksi Ustavni sud u predizborno vrijeme u pravilu suzdržava od donošenja odluka koje imaju političke posljedice", poručeno je Indexu.

Ustavni sud smo pitali kada će donijeti svoje odluke o predmetima koji se tiču rada Stožera, a oni su nam odgovorili da će "prema članku 33. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu RH, Ustavni sud RH donijeti odluku o zahtjevu, prihvaćenom prijedlogu i ustavnoj tužbi u pravilu u roku od najviše godinu dana, s time da je riječ o instruktivnom roku".

>> Ustavni sud planira čekati da prođu izbori kako bi odlučio je li rad Stožera ustavan

Prve tužbe su na Ustavni sud došle još sredinom ožujka, što znači da je Šeparović mogao sve do ožujka sljedeće godine, pa i nakon toga, odugovlačiti s donošenjem odluka. Ipak, tada bi pritisak javnosti vjerojatno bio toliki da bi naštetio itekako upitnom ugledu Ustavnog suda pa se došlo do svojevrsnog kompromisnog rješenja, kojim je omogućeno HDZ-u i Andreju Plenkoviću da u izbore idu bez tereta moguće nepovoljnih odluka Ustavnog suda, ali i da se odluke donesu unutar roka od najviše godinu dana.

Austrijski ustavni sud neustavnim proglasio policijski sat

U Austriji i Njemačkoj su se ustavni sudovi drugačije postavili u ovoj situaciji.

Primjerice, policijski sat u Austriji zbog covida-19 nije bio ustavno utemeljen, presudio je 22. srpnja ustavni sud u Beču. Bilo je to oko četiri mjeseca od početka pandemije i usred ljeta, što austrijske ustavne suce također nije omelo da rade svoj posao, dok je hrvatski Ustavni sud maltene bio na višemjesečnoj ljetnoj stanci.

Najviši austrijski sud donio je presudu na temelju žalbe građana protiv ministarstva zdravstva, koje je zabranjivalo ljudima da borave na javnim prostorima osim ako su sami ili s članovima svoga kućanstva.

Konstatirano "nepravno postupanje" austrijskih vlasti

Suci su zaključili da je ministar zdravstva Rudolf Anschober prešao svoje zakonske okvire te da su se njegove naredbe mogle temeljiti na zakonu koji je dopuštao zabrane samo za posebna područja, no da mu to nije davalo pravo da uvede generalni policijski sat.

>> Austrijski Ustavni sud: Policijski sat zbog koronavirusa bio je neustavan

Sud je također donio presudu protiv vladine odluke da se najprije otvore željezarije i vrtni centri, s obzirom na to da je zemlja ukinula karantenu sredinom travnja, a drugi tipovi velikih trgovina su morali ostati zatvoreni. 

"Ustavni sud nije mogao pronaći objektivni razlog za ovo neravnopravno postupanje", zaključio je bečki sud.

Austrijanci su tako već u srpnju znali koji su potezi njihovih vlasti u kontekstu pandemije bili ustavni, a koji nisu, dok su građani RH na to morali čekati skoro pa početak jeseni.

Njemački ustavni sud odluke donosi i u nedjelju navečer kad treba

Njemački ustavni sud iz Karlsruhea, smješten ondje, između ostaloga, i kako bi fizički bio udaljen od zakonodavne i izvršne savezne vlasti u Berlinu, također je donio niz odluka koje se tiču ustavnih i ljudskopravaških prijepora u pandemiji.

Primjerice, u vezi nedavnih prosvjeda u Berlinu zbog mjera vlasti u pandemiji, njemačku ustavni sud je u nedjelju navečer, 30. kolovoza, donio odluku kojom potvrđuje zabranu lokalnih vlasti o tome da prosvjednici ne smiju postaviti svoj kamp na ulici u blizini Bundestaga i Ureda kancelarke. Prosvjednici su tamo htjeli kampirati dva tjedna, što im je prvotno odobrio berlinski upravni sud, da bi njegovu odluku srušio visoki upravni sud za Berlin-Brandenburg. Uskoro je njemački ustavni sud dao za pravo visokom upravnom sudu.

Za samo nekoliko dana slučaj prošao sve instance njemačkog sudstva

Treba obratiti pažnju na činjenicu da je cijeli slučaj prošao kroz sve relevantne instance njemačkog sudstva u roku od nekoliko dana te da nije bilo višemjesečnog ili čak višegodišnjeg odugovlačenja, kao što je uobičajena praksa u Hrvatskoj.
Njemački ustavni sud je zaključio da je odluka o zabrani kampa opravdana jer se ljudi u njemu nisu pridržavali epidemioloških mjera te su svojim ponašanjem pospješivali širenje virusa.

To je samo jedan od nekoliko primjera brzog odlučivanja njemačkog ustavnog suda u kontekstu pandemije.

Već je doneseno 190 presuda u slučajevima povezanih s pandemijom

Još jedan je i taj da je njemački ustavni sud odbio tužbu njemačke obitelji koja je ljetovala na Mallorci te tužila Njemačku zbog obaveze da se testira na koronavirus po povratku kući, s obzirom na to da su njemačke vlasti tu popularnu turističku destinaciju u Španjolskoj proglasile rizičnim područjem. Ustavni sud je odlučio da pojedinačno odbijanje obaveznog testiranja predstavlja ugrožavanje općeg interesa društva.

Da stvar bude još bolja, njemački ustavni sud je tu odluku donio dok su tužitelji još bili na Mallorci, odakle su preko odvjetnika podnijeli zahtjev za žurnom ocjenom ustavnosti mjere obaveznog testiranja. Teško je zamisliti takvu brzinsku reakciju bilo koje razine hrvatskog sudstva, uključujući i najviši sud, onaj Ustavni.

Prema podacima ugledne njemačke odvjetničke firme ETL, od početka pandemije do 9. rujna je na svim raznimama njemačkog sudstva doneseno već 190 presuda koje se tiču slučajeva direktno povezanih s panedmijom koronavirusa i ograničenjima građanskih prava koja ju prate.

To je još jedan primjer učinkovitog sudstva, nasuprot onom hrvatskom.

Nobilo: Ustavni sud se morao oglasiti još tijekom lockdowna

Da je hrvatski Ustavni sud morao ranije donijeti odluke koje se tiču ograničavanja ljudskih prava u pandemiji, smatra i poznati odvjetnik Anto Nobilo.

>> Nobilo: Ustavni sud se morao oglasiti za vrijeme lockdowna i donijeti odluku

"Smatram da je ovo situacija u kojoj se mogu ograničiti temeljna ljudska prava jer na drugoj strani imate temeljno pravo, pravo na život naših građana. Ako to važete, naravno da se mogu ograničiti temeljna ustavna prava, ali način na koji se to napravilo nije ustavan. Ustav kaže - dvije trećine zastupnika ili premijer i predsjednik zajedno supotpisom."

Međutim, Nobilo smatra da se ništa značajno neće promijeniti nakon ionako zakašnjele odluke Ustavnog suda.

"Kad je došlo do toga da se već šest mjeseci po tome radi, neće to Ustavni promijeniti, jer se može postaviti pitanje naknade štete - koliko košta lockdown u Hrvatskoj, tko to može platiti?" smatra.

"Ustavni sud se morao oglasiti za vrijeme lockdowna i donijeti svoju odluku", zaključio je Nobilo.

U svakom slučaju, kada se usporedi praksa austrijskog i njemačkog ustavnog suda s jedne strane te praksa hrvatskog s druge, posve je jasno koje zemlje imaju funkcionalno pravosuđe u službi građana, a koja ima pravosuđe koje primarno služi interesima vladajućih.
 

Želite li momentalno primiti obavijest o svakom objavljenom članku vezanom uz koronavirus instalirajte Index.me aplikaciju i pretplatite se besplatno na tag: koronavirus

Index.me aplikaciju za android besplatno možete preuzeti na ovom linku, dok iPhone aplikaciju možete preuzeti ovdje.