PROŠLO je nešto više od mjesec dana otkako je Švedska dobila novu vladu lijevog centra, na čelu s dosadašnjim socijaldemokratskim premijerom Stefanom Löfvenom. Četveromjesečni status quo nakon rujanskih izbora završen je potpisivanjem takozvanog Siječanjskog sporazuma, kojim su Stranka centra i liberali omogućili Löfvenovim socijaldemokratima i zelenima da sastave novu vladu.

Siječanjski je sporazum prvorazredni politički i svjetonazorski dokument. U 73 točke ne samo da se govori o svim važnim društvenim pitanjima nego se navode i konkretne mjere i rokovi za njihovu provedbu. Najavljuje se cijeli niz reformi, od radnog zakonodavstva, preko poreznog sustava, do obrazovanja, te jasno određuju smjerovi, namjere i ciljevi.

Posljedice će sigurno osjetiti i Hrvatska

Iako je ovaj dokument ponajprije namijenjen švedskoj publici, u mnogim točkama potpisnici se obvezuju i na djelovanje kroz europske institucije te na nastojanja da se promijene i propisi na razini cijele Europske unije. Posljedice švedskog Siječanjskog sporazuma sasvim sigurno osjetit će i Hrvatska, ako ni zbog čega drugog, onda zbog društvenih trendova koje skandinavske zemlje već desetljećima nameću ostatku Europe.

Siječanjski sporazum umnogome odražava ideje zelenih, male, ali utjecajne stranke koja od Švedske želi stvoriti prvu zemlju potpuno neovisnu o fosilnim gorivima. Zato se Švedska obvezuje da će do 2045. godine svoju neto emisiju stakleničkih plinova svesti na nulu. Velik iskorak u tom smjeru bit će najavljena zabrana prodaje novih benzinskih i dizelskih automobila od 2030. Nekoliko godina nakon toga, može se očekivati odluka o potpunom prestanku korištenja fosilnih goriva.

Uz to, vlada se obvezuje raditi na tome da se slične odluke donesu i na razini Europske unije, odnosno da se postupno zaustavi nova eksploatacija ugljena, nafte i zemnog plina, te da se subvencijama stimuliraju samo projekti koji ne koriste fosilna goriva. Kao alternative navode se bioplin i električna vozila, solarni paneli i vjetroelektrane. Pritom je zanimljivo da će sve zrakoplovne karte prodane u Švedskoj od početka 2021. godine morati sadržavati klimatsku deklaraciju, odnosno podatke o emisiji stakleničkih plinova i drugih štetnih tvari za konkretan let.

Smanjivanje obveznih doprinosa

Godinu dana nakon toga počet će zabrana korištenja mikroplastike u većini proizvoda, kao i poseban porez na jednokratne plastične proizvode. Tijekom 2022. bit će uvedena i kaucija ili taksa za ekološko zbrinjavanje mnogih proizvoda, kao što su baterijski ulošci, mobiteli i druga potrošačka elektronika. Sporazumom se vlada obvezuje razvijati alternativne transportne sustave u gradovima, odnosno poticati građane da umjesto automobila koriste bicikle. Destimulirat će se poljoprivreda temeljena na fosilnim gorivima, a od restorana i raznih javnih kuhinja tražiti da označe podrijetlo mesa i ribe.

Točka 4 govori o opsežnoj poreznoj reformi, a plod je popuštanja socijaldemokrata liberalnim strankama centra koje smatraju da Švedska treba smanjiti poreznu presiju. Najavljeno je postupno smanjivanje obveznih doprinosa (koje u Švedskoj plaća poslodavac i nisu dio bruto plaće) kako bi se snizila cijena rada, snižavat će se i porezne stope koje plaćaju zaposlenici, kao i porez na mirovine. Ideja je osnažiti konkurentnost Švedske, smanjiti ekonomsku nejednakost, povećati zaposlenost i stabilnost financijskog sektora te smanjiti dug kućanstava.

Na tržištu rada također će se dogoditi velike promjene. Osim što će Zavod za zapošljavanje biti znatno reduciran (prošlog je mjeseca u jednom danu otkaz dobilo 4500 zaposlenika Zavoda), a njegova uloga redefinirana, stimulirat će se zapošljavanje slabije obrazovanih ljudi, dugoročno nezaposlenih i novopridošlih stranaca. Promjena će biti i u naknadama za nezaposlene koje vjerojatno više neće biti tako velikodušne.

Poticat će se poduzetništvo

Poticat će se poduzetništvo i privatna inicijativa u zdravstvenom sektoru, kojim mnogi Šveđani nisu zadovoljni. Manjak zdravstvenog osoblja, kako liječnika, tako i medicinskih sestara, stvorio je u mnogim regijama i bolnicama duge liste čekanja. Na prvi kontakt s liječnikom ne smije se više čekati tako dugo, stoji u Siječanjskom sporazumu. Zato se privatnim zdravstvenim ustanovama jamči da će imati iste tržišne uvjete kao i državne te da neće biti arbitrarnog limitiranja dobiti, za što se posebno zalagala Stranka ljevice, koja nije dio vlade, ali podupire vladu.

Radit će na poboljšanju kvalitete života u ruralnim područjima

Ravnomjeran razvoj Švedska će, među ostalim, osigurati i tako što u sljedeće četiri godine nijedna nova javna ili državna ustanova neće imati sjedište u Stockholmu. Općenito će se raditi na poboljšanju kvalitete života u ruralnim područjima. Zato se već do kraja 2020. gotovo svim tvrtkama i kućanstvima jamči širokopojasni internet najmanje brzine 100 Mbit/s, a do kraja 2023. svatko u svom mjestu stanovanja mora imati stabilan i kvalitetan mobilni prijem. Najskuplja će novost ipak biti investicije u mrežu cesta i brzih željeznica koje bi trebale povezivati najveće gradove Stockholm, Göteborg i Malmö, a u sljedećih 10 godina švedski će porezni obveznici za to izdvojiti čak 70 milijardi eura.

Imigracija je i u Švedskoj posebno osjetljiva tema. U posljednjih 10 godina broj stanovnika povećao se za gotovo milijun i Švedska je u prosincu 2018. imala 10,230.000 stanovnika. Najveći dio tog populacijskog prirasta čine stranci iz zemalja izvan Europske unije. Njihov broj još neko vrijeme neće se bitno smanjiti jer se osobama koje imaju status izbjeglica omogućava da u Švedsku dovedu i svoje uže obitelji. Kako bi imigranti što prije samostalno ušli na tržište rada s dobrim izgledima za zapošljavanje, uvest će se obavezni tečaj jezika, intenzivna edukacija i tečajevi u deficitarnim zanimanjima te profesionalna i socijalna orijentacija, a sve to tijekom ''integracijske godine'', odnosno prve godine po dolasku u Švedsku. Imigranti su izravno povezani i sa zločinima iz časti, za koje su predviđene strože kazne, a od 2022. godine i nova zakonska regulativa. Stranim državljanima koji budu osuđeni za takva djela prijeti izgon iz Švedske.

Obrazovanje važno

Posebna pažnja posvećuje se i obrazovnom sustavu. Školski kurikul morat će poticati marljivost i ambiciju, a naglasak će biti na znanju i činjenicama. Kako bi se postigla objektivnost i uravnoteženost u ocjenjivanju, škole mogu pozvati vanjske ispitivače, a školske inspekcije dobit će ovlasti zatvoriti obrazovne ustanove u kojima pronađu veće nedostatke. Trenutačno u švedskih školama nema ocjena do šestog razreda, ali od lipnja 2020. školama koje to žele dopustit će se ocjenjivanje već od četvrtog razreda. Važna je novost da će vlada tijekom ovoga mandata razmotriti mogućnost uvođenja 10-godišnje osnovne škole. Među švedske specifičnosti spada i ''obiteljski tjedan''. Roditelji djece od 4 do 16 godina dobit će tri plaćena slobodna dana na teret javnih fondova kako bi tijekom školskih praznika bili sa svojom obitelji. Uskoro će se ova mjera proširiti na pet slobodnih dana.

Stranke se sporazumom obavezuju raditi na očuvanju i jačanju demokracije te se boriti protiv nasilnog ekstremizma, anticiganizma, antisemitizma i islamofobije. Nastavit će se razvoj oružanih snaga, proširit će se i obvezni vojni rok, a najavljeno je i osnivanje posebnog tijela za psihološku obranu. Jačanje unutrašnje sigurnosti i borba protiv kriminala, posebice onog nasilnog, bit će zadaća 10.000 novih policajaca koji će biti zaposleni u sljedećih nekoliko godina.

U predzadnjoj točki sporazuma govori se o temi koja je itekako aktualna i u Hrvatskoj. Vlada se obvezuje jačati neovisnost medija, a posebice podržavati raznolikost medijskih perspektiva i neovisnost istraživačkog novinarstva.

Kao i svaki politički program i dogovor, ni ovaj se vjerojatno neće ostvariti u potpunosti. Međutim, Siječanjski sporazum važan je i za Švedsku, i za Europu jer ukazuje na to da će jedna od najnaprednijih parlamentarnih demokracija svijeta, bez obzira na vladajuću političku opciju, prema polovici 21. stoljeća snažno inzistirati na ekološkom načinu života, odmaku od fosilnih goriva, tržišnom gospodarstvu sa što manjom ulogom države, ulaganju u nove tehnologije i visok životni standard te zaštiti manjina i općenito europskih vrijednosti.

Kojim će putem krenuti Hrvatska?