DOBAR dio onih kojima je nakon rata država gradila i obnavljala kuće danas ima crvene naljepnice i u kućama ne može živjeti, piše RTL potraga. DORH to istražuje, a jedan od tada nadležnih za obnovu, župan Žinić, na to je vrijeme ponosan.

"Kuća je obnavljana 97., obnavljana je aljkavo. Moj otac je bio građevinski poduzetnik, on je točno znao kako je trebalo raditi, ali je stekao dojam kad on kaže kako bi trebalo, da su oni radili kontra. I to mi je rekao nekoliko puta", rekao je Tomislav Šubić iz Strašnika. 

Tomislavov otac više nije živ. Samo je sreća spasila Tomislava i troje male djece da u trenutku potresa nisu bili u kući ni pred kućom kojoj se srušio krov, obnavljan, kao i cijela kuća, državnim novcem nakon Domovinskog rata. 

"Izradili su krov i ovu srednju stolicu koja drži krov nisu dobro povezali s podlogom, s dekom. Nisu dovoljno ankerirali i povukli ankere u visinu i evo to je rezultat. Znači dobro su armirani, ali nepovezani i normalno da su se iskrenuli jer to drži cijelu konstrukciju. (...) A kad je otac upozoravao, to je bilo podsmjehivanje od graditelja, inženjera, od svih", kaže Šubić. 

"Kuća se rasturila na stranu"

Tomislav je još dobro prošao u usporedbi s imenjakom Stanićem. Njegova je kuća građena od temelja u obnovi, tvrdi, a danas je spremna za rušenje. 

"Svi ćoškovi su takvi, i onaj gornji i ovaj dole, svi su ćoškovi tako izbačeni. Znači kuća se rasturila na stranu. (Kako je to trebalo izgledati?) Pa projektant je zamislio da to tako ide, ali mislim ako je i malo razmišljao o potresu i što se nama desilo tu su trebali biti betonski stupovi jer jedna kuća tu dolje niže u selu ima betonske stupove i nije stradala. Znači da je projektant promašio", kaže Tomislav Stanić iz Strašnika. 

"Moglo se svašta dogoditi..."

Strašnik se nalazi u epicentru ovog razornog potresa u Baniji i Pounju. Petrinjski arhitekt Davor Salopek, koji je i sam sudjelovao u obnovi nakon rata, upravo taj detalj drži najvažnijim za štete. 

"Tu se moglo svašta dogoditi da je ne znam što. (Znači hoćete reći da su se tamo mogle srušiti i nove građevine?) Pa moglo se dogoditi. Pazite, potres ima svoje valove, on prolazi kroz zemlju, zemlja ima različitu strukturu i udarne sile su različite. Imate slučajeva da na jedan dio kuće udari jedna sila, na drugi druga. I dolazi do razlike u udarcu i potpuno neočekivanih oštećenja", kaže arhitekt Davor Salopek. 

"Što se tiče tih zgrada u obnovi koje su izgrađene, one su građene prema projektnim zadacima, postoji procedura i to je vrlo jednostavno utvrditi zbog čega su neke odluke donesene. Činjenica da protupotresni propisi postoje od sedamdesetih godina i da je po njima puno zgrada izgrađeno i one su izdržale ovaj potres", kaže arhitekt Ivan Križić. 

Župan odbacuje odgovornost

Na to da se, laički rečeno, fušalo u obnovi upozoravali su vlasnici kuća i tijekom obnove prije dvadesetak godina. Upozoravali su da se krade materijal, da se radovi ne odvijaju sukladno projektnoj dokumentaciji...

U Sisačko-moslavačkoj županiji obnavljano je 25.000 stambenih jedinica. Projektiralo je osamdesetak projektanata, a izvodilo dvjestotinjak građevinskih tvrtki. Cijeli posao bio je vrijedan dvije milijarde i 600 milijuna kuna. Za to je u tadašnjem Ministarstvu obnove i razvitka bio zadužen današnji župan te županije Ivo Žinić. On odbacuje bilo kakvu odgovornost. 

"Ja sam ponosan na to vrijeme i mogu reći da ovog trena kuće su oštećene, nisu se srušile, a znate da je potres bio 6.2 po Richteru. Znači, da su kuće bile loše građene, one bi se urušile", rekao je HDZ-ov župan sisačko-moslavački Ivo Žinić.