PRIJE par dana Ustavni sud odbio je sve ustavne tužbe banaka protiv revizije Vrhovnog suda RH kojom je potvrđena pravomoćna presuda suca Radovana Dobronića. Za sve one koji su imali kredite u švicarskim francima to je značajna vijest.

> Ustavni sud odbacio tužbe banaka vezane za švicarce. Udruga Franak: Gotovo je!

Iako je postalo jasno da su hrvatske banke izgubile i na posljednjoj pravosudnoj i najvišoj stepenici, šef udruge banaka Zdenko Adrović tvrdi ovih dana kako će banke tražiti pravdu na europskim sudovima kao i da "nije sigurno da će svatko tko tuži banku dobiti novac". Pitali smo odvjetnika Igora Metelka, koji je zastupao klijente koji su tužili banke, što to zapravo znači.

Do sada je banke tužilo samo 20 posto korisnika kredita

"Gospodin Adrović je direktor Hrvatske udruge banaka i njegov je posao da se bori za njezine interese, kao što je i posao svakog odvjetnika da se bori za prava i interese svoje stranke, iako ponekad intimno zna da ona nije u pravu. Pa tako i gospodin Adrović. Utoliko mogu razumjeti njegove izjave i ne poistovjećujem ih s njim kao osobom nego njegovom ulogom i radnom pozicijom", kaže odvjetnik Metelko za Index dodajući da je nepobitna činjenica da su kolektivna presuda u slučaju Franak te njezini učinci obvezujući za sve sudove u Republici Hrvatskoj kao i da je potvrđena odluka Vrhovnog suda.

Taj odvjetnik smatra da je riječ o značajnoj odluci, zbog čega očekuje veći broj tužbi protiv banaka.

>> Upoznajte suca koji je "srušio" banke: Prije nego je postao sudac godinama je radio u Zagrebačkoj banci!

Nema više nikakve zapreke za tužbe

"S obzirom na činjenicu da je kredit u švicarskim francima imalo oko 125.000 potrošača, a do danas je tužilo njih oko 35.000, očekujem novi val pojedinačnih tužbi. Posebice u nekonvertiranim kreditima kojih je ukupno bilo oko 70.000, od čega je tužilo svega 20-ak posto. Radi se mahom o raznim auto i manjim nenamjenskim kreditima koji su otplaćeni unutar 5-7 godina i koji nisu konvertirani u euro krajem 2015. godine", smatra Metelko dodajući da u odnosu na takve kredite više ne postoje apsolutno nikakve zapreke da se isti utuže i potrošači ostvare svoje pravo na obeštećenje.

Kako je pojasnio, značaj odluke Ustavnog suda jest da ne postoji više niti jedan pravni lijek ili put u Hrvatskoj kojim bi se banke mogle poslužiti u osporavanju kolektivne presude u slučaju Franak.

Šefa udruge banaka se više ništa ne pita

"Ustavni sud je zadnja instanca, kao takav odbacio je tužbe banaka protiv presuda Vrhovnog suda Republike Hrvatske i Visokog trgovačkog suda RH kojima je suđena kao ništetna valutna klauzula vezana za švicarski franak", pojašnjava Metelko ističući kako su potrošači dobili konačnu potvrdu ništetnosti, ne samo valutne klauzule kao glavnog predmeta ugovora, već i promjenjive kamatne stope kao cijene ugovora o kreditu, a koja je već ranije također suđena kao nepoštena i posljedično ništetna.

"To su dvije osnove po kojima potrošači imaju pravo tražiti obeštećenje u pojedinačnim sudskim postupcima", naglašava odvjetnik u razgovoru za Index dodajući da su i suci u tim pojedinačnim postupcima sada dobili konačnu potvrdu i apsolutnu sigurnost da sude obeštećenja po osnovi ništetne valutne klauzule.

"Ipak, ima još par otvorenih pitanja, vezanih najprije za konverziju spornih kredita u euro i ništetnost cijelog ugovora. No za odgovore se, sasvim sigurno, neće pitati gospodina Adrovića", kaže nam odvjetnik Metelko o predsjedniku Hrvatske udruge banak.

Dogovor države i banaka nije povezan s radom Ustavnog suda

Podsjetimo kako je samo dan prije odluke Ustavnog suda vlada, odnosno ministar financija Zdravko Marić, objavila da su postigli dogovor sa šest banaka koje su protiv Hrvatske pokrenule arbitražni postupak pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih sporova u Washingtonu zbog zakona o konverziji kredita iz 2015. godine. Zanimalo nas je u kakvoj je to vezi.

"Na dan kada je objavljena vijest o navedenom dogovoru države i banaka, trebala je biti objavljena i odluka Ustavnog suda u slučaju Franak, a objava je potom pomaknuta na dan kasnije. To je 'na prvu' bilo sumnjivo i indikativno jer nitko nije znao što je država ispregovarala s bankama da bi iste odustale od arbitraže koja ima svoju poveznicu sa slučajem Franak, a da je tako vremenski blisko i koincidira s odlukom Ustavnog suda", tvrdi odvjetnik Metelko dodajući da je naknadno saznao kako nagodba ide u smjeru smanjenja stopa obveznih rezervi, kapitala i osiguranja depozita građana koje terete banke, a kako bi iste mogle više sredstva kanalizirati u gospodarstvo u ovo doba recesije.

"Objavom odluke Ustavnog suda postalo je jasno da dogovor države i banaka nije ni na koji način povezan s djelovanjem Ustavnog suda i da sudstvo i izvršna vlast ipak djeluju odvojeno, posebice u ovako društveno značajnim predmetima", kaže odvjetnik Metelko na kraju.