DRŽAVA će u ovoj godini građanima koji su lani preplatili porez na dohodak i prirez vratiti oko dvije milijarde kuna, što je znatno više nego u prošloj godini, doznaje Index od Porezne uprave.

Lani je država na ime preplaćenog poreza, pokazuju podaci Ministarstva financija, građanima vratila 1.2 milijarde kuna. Ove godine bi im trebala vratiti oko 800 milijuna kuna više. Zaposleni koji očekuju povrat preplaćenog poreza na dohodak u najvećem broju slučajeva ne moraju podnositi poreznu prijavu, a oni koji to moraju ili žele, imaju rok do 1. ožujka.

Najveći povrat dobit će mladi

Razlog većem povratu poreza u ovoj godini su zakonske izmjene prema kojima je mladima do 30 godina umanjena obveza plaćanja poreza na dohodak. Naime, mladi do 25 godina, sukladno tome, ostvaruju pravo na povrat poreza na dohodak i prireza u 100-postotnom iznosu, dok oni u dobi od 26 do 30 godina plaćaju samo polovicu iznosa poreza na dohodak. Kako im se tijekom godine, pojašnjava Jasna Vuk iz RRIF Visoke škole za financijski menadžment, iz plaće skidao porez na dohodak i prirez, pravo na povrat preplaćenog poreza u prošloj godini ostvaruju u ovoj godini na temelju izračuna Porezne uprave i bez posebnog podnošenja porezne prijave. 

Procjenjuje se da bi povrat poreza tako moglo dobiti oko 300.000 mladih radnika, što će državnu blagajnu koštati, pokazuju računice, oko 700 milijuna kuna. Riječ je o jednoj od demografskih mjera kojima je država uoči izbijanja koronakrize pokušala smanjiti iseljavanje mladih i koja je na snagu stupila u prošloj godini.

Povrat poreza ovisi o dobnoj skupini

"Iznos povrata poreza na dohodak i prireza u njihovu slučaju ovisi o godinama. Što su stariji, odnosno ako su u dobnoj skupini od 26 do 30 godina, ostvaruju pravo na manji povrat poreza. Vrijedi i obratno: ako su mlađi, odnosno do 25 godina, povrat poreza je veći", pojašnjava Vuk za Index. 

Računice RRIF-a pokazuju da bi mladi do 25 godina iz Zagreba, čija je neto plaća lani iznosila 8000 kuna (oko 12.000 u bruto iznosu), mogli očekivati povrat poreza u iznosu od gotovo 19.000 kuna, a oni u dobnoj skupini od 26 do 30 godina polovicu tog iznosa. Kalkulacije za neto plaću od 9000 kuna (oko 13.700 kuna bruto) pokazuju da bi mladi do 25 godina mogli očekivati povrat poreza u iznosu od oko 23.700 kuna, a oni u dobnoj skupini od 26 do 30 godina pola te brojke.

Najveći dio zaposlenika ne treba podnositi poreznu prijavu, Porezna uprava će im sama utvrditi iznos preplaćenog poreza

Izračune o povratu preplaćenog poreza u slučaju mladih napravit će Porezna uprava na temelju podataka kojima raspolaže o njihovim primanjima. To znači da mladi zaposlenici ne moraju podnositi poreznu prijavu, već će im iznos preplaćenog poreza na koji ostvaruju pravo utvrditi Porezna uprava. Isto vrijedi i za najveći dio zaposlenika koji plaćaju porez na dohodak i prirez: i podatke o njihovim primanjima poreznici već imaju pa ni oni ne moraju podnositi poreznu prijavu. Naravno, osim u slučaju kada očekuju povrat po nekoj osnovi o kojoj poreznici nisu obaviješteni. 

Primjerice, ako su djeca stavljena na majčinu poreznu karticu, a majka je tijekom godine bila na bolovanju ili porodiljnom dopustu, pojašnjava Vuk, pa ne može ostvariti pravo na povrat poreza, djecu na svoju poreznu karticu može preuzeti otac i tako ostvariti pravo na porezne olakšice. Slično je, ističu u Poreznoj upravi, i s poreznim olakšicama na temelju invalidnosti ili prebivališta na potpomognutim područjima za što podaci nisu upisani u poreznu karticu. I u tim slučajevima građani mogu podnijeti poreznu prijavu i tako ostvariti pravo na povrat poreza. Za ostale građane Porezna uprava sama, na temelju podataka kojima raspolaže, utvrđuje poreznu obvezu. 

Do sredine veljače poreznu prijavu je podnijela 21.000 poreznih obveznika

Zbog izmjena zakona u pogledu mladih zaposlenika, u Poreznoj upravi ističu da će za 2020. godinu provesti poseban postupak utvrđivanja godišnjeg obračuna poreza na dohodak za oko 950.000 poreznih obveznika. U prošloj je godini taj postupak proveden za nešto manje od 716.000 građana.

Kada je riječ o građanima koji će podnijeti poreznu prijavu, u Poreznoj upravi podsjećaju da je to obveza onih koji ostvaruju dohodak od samostalne djelatnosti, odnosno obrtnika, samostalnih zanimanja i poljoprivrednika, ako vode poslovne knjige, kao i pomoraca na stranim brodovima. Lani je, dodaju, poreznu prijavu podnijelo nešto manje od 71.000 poreznih obveznika, a u ovoj godini se očekuje otprilike isti broj. Budući da je zadnji dan veljače, što je rok za podnošenje prijava, ove godine nedjelja, prijave se, ističu u Poreznoj upravi, mogu podnijeti i u ponedjeljak, 1. ožujka. 

Do sredine veljače, kažu nam u Poreznoj upravi, poreznu je prijavu podnijelo nešto više od 21.000 poreznih obveznika. Osim "klasičnim" putem - dolaskom u Poreznu upravu ili poštom, porezne prijave se, napominju u Poreznoj upravi, mogu podnijeti i online, korištenjem usluga portala ePorezna. Povrat poreza očekuje se, kako je već objavljeno, u kolovozu.

Povrat poreza postao je važna stavka u kućnim budžetima

"Povrat preplaćenog poreza za mnoge je građane značajan prihod, posebno u kriznoj godini u kojoj su dijelu zaposlenih smanjene plaće. No, pitanje je koliko je to održivo u situaciji u kojoj je koronakriza jako naštetila proračunu", kaže za Index Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije. 

U Hrvatskoj je i dalje prilično raširena praksa rada na crno, ističe Bejaković, kao i plaćanja dijela dohodaka "ispod stola", iako se ona proteklih godina znatno smanjila u usporedbi s prethodnim razdobljem. 

Kakvo je stanje bilo lani, teško je reći, budući da krizne situacije u pravilu donose i rast sive ekonomije. No, kako smo lani imali dva lockdowna, za očekivati je da taj rast u 2020. godini, smatra Bejaković, ipak nije jako velik. 

"Hrvatska je do 2019. godine imala pad udjela sive ekonomije. Ipak, i dalje se dio ekonomskog života odvija u sivoj zoni. Podaci o tome variraju, ali realno je pretpostaviti da se 10 do 15 posto hrvatskog BDP-a i dalje ostvaruje u sivoj ekonomiji", zaključuje Bejaković.