DOMOVINSKI POKRET je u pregovorima s HDZ-om o sklapanju nove većine dobio dva postojeća ministarstva i jedno novo: Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo gospodarstva te Ministarstvo demografije i useljeništva, koje će se tek stvoriti.

Da DP želi Ministarstvo poljoprivrede, bilo je poznato od samih početaka, a i logično je zbog toga što im se biračka baza nalazi u Slavoniji. Poljoprivreda odavno nije glavna djelatnost većine radnika iz Slavonije, ali svi birači u toj regiji na nju gledaju kao na nešto važno.

Preuzimajući Ministarstvo gospodarstva, DP je dobio priliku provoditi ekonomsku politiku države, a može se zaključiti da će taj utjecaj biti najveći na dio gospodarstva koji se odnosi na poljoprivredu.

To je loša vijest za one kojima je glavni motiv bio da glasaju za desnicu kako ljevica ne bi došla na vlast jer DP planira uvoditi mnoge politike kojih se ne bi ni Radnička fronta posramila. Stavovi o porezima, javnom sektoru i stranim investicijama su samo liberalna fasada ispod koje stoji niz politika koje zagovaraju državno upravljanje kakvo nije viđeno od Jugoslavije, primarno vezano uz poljoprivredu.

Domovinski pokret je za manje poreze i efikasniji javni sektor, ali to je manje bitno jer će kontrolirati Ministarstvo poljoprivrede i Ministarstvo gospodarstva

Zbog prirode funkcioniranja gospodarstva nije dovoljno samo pogledati dio u programu DP-a koji se odnosi na poreze, javnu upravu i strane investicije da bismo shvatili koji su točno njihovi planovi. Porezi su ionako u nadležnosti Ministarstva financija, pa je stav DP-a o njima manje bitan. 

Puno toga ključnoga za gospodarstvo spominje se u drugim dijelovima programa, gdje je riječ o demografiji, socijalnoj skrbi, obrazovanju i upravnom ustroju. Većinu toga ne mogu provoditi kroz Ministarstvo gospodarstva, ali mogu tražiti promjene u svim politikama kao dio vladajuće većine, bez obzira na resor.

Kada stranke govore o ekonomiji i gospodarstvu, uvijek pozivaju na rast standarda, zaštitu nacionalnih interesa, reformu javnog sektora, investicije i sl. Ali jedno su želje i ciljevi, a drugo politike kojima se to želi postići.

Domovinski pokret je zapravo preuzeo i dosta pojmova koji su se povijesno češće nalazili u programima ljevičarskih stranaka. Često se spominju održivost, kružno gospodarenje otpadom, ekološki proizvodi, a u programu postoji i poseban dio o zelenim politikama itd.

Zagovaranje niskih poreza i važnosti poduzetništva je fasada ispod koje se kriju lijeve politike

Osim što DP smatra demografske mjere "uvjetom bez kojeg se ne može", sličan stav ima o poduzetništvu. Smatra ga državnim i društvenim prioritetom, a kao takvome država treba osigurati nesmetan razvoj.

Jedna od politika kojima se to želi postići je uspostava stožera na razini vlade pod nazivom Projekt sveobuhvatne prilagodbe javnog sektora potrebama poduzetnika u kontekstu zahtjeva globalnog tržišta 21. stoljeća.

Uz smanjenje stope poreza na dobit, želi se ukinuti progresivno oporezivanje rada. Trenutno u Hrvatskoj postoje dvije stope, niža (između 15 i 22 posto) te viša (između 25 i 33 posto). Ukidanje više stope ne bi promijenilo puno jer je plaća manje od 0.5 posto zaposlenih u Hrvatskoj (oko 12 tisuća), a zbog olakšica ionako pola zaposlenih u Hrvatskoj ne plaća nikakav porez na dohodak.

To bi bile dosta dobre smjernice da je DP dobio Ministarstvo financija. No nije tražio to ministarstvo, ali je tražio i dobio Ministarstvo poljoprivrede te Ministarstvo gospodarstva. Porezi nisu u nadležnosti tih ministarstava, pa je dio programa DP-a koji se odnosi na poreze samo fasada koja skriva snažne državno-intervencionističke politike koje bi tradicionalno trebale pripadati lijevim strankama.

Domovinski pokret želi da država ostane najveći vlasnik poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj

Želi se zakonom zabraniti prodaja državnog zemljišta, što je ironično s obzirom na to da DP jednim od uzroka ekonomske stagnacije u Hrvatskoj smatra Jugoslaviju, a upravo je u Jugoslaviji to zemljište postalo državno.

Prema podacima s početka 2020., u Hrvatskoj je 2.69 milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta, od čega je 0.89 milijuna u vlasništvu države. Manji dio državnog poljoprivrednog zemljišta je u funkciji, tek 0.25 milijuna hektara.

Iz toga proizlazi da je trećina hektara poljoprivrednog zemljišta u državnom vlasništvu, a ukupno se skoro svaki peti hektar uopće ne koristi. Apsurdno je da se DP zalaže za zabranu prodaje toliko hektara poljoprivrednog zemljišta, posebno s obzirom na to da povećavanje poljoprivredne proizvodnje smatraju jako bitnim.

Jugoslavija je brzo odustala od pokušaja kolektivizacije poljoprivrede jer je nakon katastrofe s takvim politikama u SSSR-u i drugim komunističkim državama postalo jasno da se time uništava poljoprivredna proizvodnja.

 Ali još uvijek je država u Hrvatskoj najveći pojedinačni vlasnik poljoprivrednog zemljišta, više od dva desetljeća nakon raspada Jugoslavije. Domovinski pokret želi da tako ostane. Ovo je jedno od područja koje će biti sasvim pod kontrolom ministarstava koje će dobiti DP, Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva gospodarstva.

Povratak na stanje kakvo nije viđeno od Jugoslavije

Važna politika za koju se DP zalaže, a u zajedničkoj je nadležnosti Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva gospodarstva, jest "osiguran otkup neovisno o količinama". Dodatno se, zbog zaštite domaćih poljoprivrednika, zalaže za to da se uvede zakonska obaveza o minimalnom udjelu domaćih prehrambenih proizvoda na policama trgovačkih lanaca.

Na prvi pogled program DP-a djeluje kao ekonomski liberalan, za slobodno tržište, efikasnu i minimalnu državu, poduzetništvo i strane investicije. Ali čitanjem cijelog programa jasno je da to nije istina.

DP-ova želja za snažnom državnom kontrolom se otkriva kada se dublje analiziraju stvari koje žele provoditi. Zadržavanje 1/3 poljoprivrednog zemljišta u rukama države, zagarantiran otkup poljoprivrednih proizvoda i obveza da trgovački lanci imaju određeni udio "domaćih" poljoprivrednih proizvoda sasvim su u suprotnosti s tržišnim principima.

Zapravo su te politike sličnije onima koje su postojale u vrijeme Jugoslavije, za koju DP tvrdi da je jedan od uzroka današnje zaostalosti gospodarstva Hrvatske.

Prevara onih kojima je glavni razlog glasanja za HDZ i partnere bio da ne dođe ljevica na vlast

Kontrolirajući Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja te Ministarstvo poljoprivrede, DP dobiva veliku moć da preusmjerava politike koje imaju veze s OPG-ovima, poticajima, korištenjem državnog poljoprivrednog zemljišta te izvozom i uvozom. A politike za koje se zalažu u programu su po prirodi državno-intervencionističke, što je tradicionalno set politika koje zagovara i koristi ljevica.

Porezne politike DP-a su u potpunoj suprotnosti s poljoprivrednim politikama, ali neće upravljati Ministarstvom financija, nego ministarstvima koja se bave gospodarstvom i poljoprivredom, pa su njihovi stavovi o porezu manje bitni.

Poljoprivredu DP želi voditi na način koji je vrlo blizak njihovim ideološkim protivnicima, krajnjoj ljevici. Da su hipotetski na vlasti s Radničkom frontom, lako bi se usuglasili oko njih jer se u suštini radi o ekstremno lijevim ekonomskim politikama.

Ironično, neki glasači su vjerojatno na izborima glasali za HDZ, HSLS, HNS i druge članove koalicije da ljevica ne bi došla na vlast i uvodila politike kakve najavljuje DP, primarno vezane uz poljoprivredu. Sad bi se mogle provoditi brojne stvari koje se ni stranke ljevice nisu usudile stavljati u programe jer su previše radikalne.

*Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Index.hr portala