NJEMAČKA centralna banka Bundesbank ovih je dana u svojoj redovitoj mjesečnoj ekonomskoj analizi objavila da se njemačko gospodarstvo nalazi na rubu ulaska u recesiju. Bundesbank ističe da je "njemačka konjunktura tijekom ljeta 2019. godine ostala bez zamaha" te da je to jedan od razloga zašto je moguća recesija. Već na proljeće je njemački BDP pao za 0,1 posto, a ako se pad nastavi i u drugom kvartalu, onda se može i službeno govoriti o recesiji.

Razlog pada njemačkog gospodarstva Bundesbank locira u slabiji izvoz, o kojemu Njemačka ekonomski ovisi, a sve to je posljedica globalnih trgovinskih sukoba. U prijevodu: trgovinskog rata između SAD-a i Kine koji je inicirao američki predsjednik Donald Trump, a koji prijeti izazivanjem globalne recesije. U Njemačkoj je, kada se pojave problemi s izvozom, prva na udaru uvijek automobilska industrija, ali Bundesbank ističe da postoje sektori gospodarstva koji i dalje rastu, poput njemačke građevinske industrije, koja u ovom trenutku i sprečava da Njemačka potone u veću recesiju.

Problemi njemačke ekonomije neovisni o Trumpovoj politici trgovinskog rata

Njemačka već godinama bilježi stabilan gospodarski rast te joj i dalje nedostaju stotine tisuća kvalificiranih radnika koji bi popunili prazna radna mjesta, tako da su vijesti o mogućoj recesiji prominentne u tamošnjim medijima. 

Süddeutsche Zeitung (SZ) u komentaru pod naslovom "Nije samo Trump kriv" konstatira da su najveći problemi njemačkog gospodarstva stvoreni u Njemačkoj te da je najlakše za sve okriviti Trumpa.

"Iako je upiranje prstom u pravcu Washingtona razumljivo, ono zaklanja pogled na to da je usporavanje rasta u velikom dijelu uzrokovano kod kuće. Kao prvo, tu je pretjerana ovisnost o izvozu, koja u ovoj ekstremnoj formi kakvu ima Njemačka uopće ne bi smjela postojati jer je i sama Angela Merkel potpisala najmanje tuce komunikea s raznih summita na kojima se upozorava na opasnost prevelikih izvoznih pluseva ili pretjeranog uvoza. Već godinama SAD, Međunarodni monetarni fond (MMF) i brojni ekonomisti upozoravaju da Njemačka treba svijet prestati gledati kao svoje tržište za istovar proizvoda te kroz veći uvoz i investicije dati svoj doprinos ravnomjernom globalnom gospodarskom rastu. Zasad bez uspjeha", konstatira Süddeutsche Zeitung.

Vlada treba investirati

Ovaj list konstatira da je i u interesu Njemačke da počne više investirati jer to zahtijeva i stanje u zemlji. "Treba sanirati ceste i škole, uvesti brzi internet, investirati u promjene energetske i prometne politike te za bolje balansiranje karijere i obitelji", navodi SZ i dodaje da u Njemačkoj u mnogočemu nedostaje novca jer "vlada inzistira na proračunu bez deficita i odbija se zaduživati". Pogrešno je na taj način ograničavati investicije i tzv. crnu nulu (proračun bez deficita) pretvoriti skoro pa u ustavnu kategoriju, smatra ovaj list, ponavljajući još jednom da Njemačkoj trebaju investicije u infrastrukturu.

"To je i dodatno apsurdno jer Njemačka trenutno kod zaduživanja uopće ne mora plaćati kamate", nego ima toliko povoljno uvjete da bi bilo "ludo ne iskoristiti tu nesvakidašnju situaciju". Investicije u jedinice lokalne samouprave koje se ne mogu same nositi sa strukturnim promjenama bile bi i "program protiv depopulacije ruralnih dijelova zemlje i populizma". 

Kritike bivšeg ministra financija Wolfganga Schäublea

Na udaru kritika se sada nalazi bivši dugogodišnji njemački ministar financija Wolfgang Schäuble, trenutni predsjednik Bundestaga i doajen CDU-a, koji je inzistirao na politici crne nule. 

Der Spiegel se tako poziva na studiju minhenskog Instituta Ifo, u kojoj se ističe da Njemačka u usporedbi s drugim zemljama i u odnosu na svoju gospodarsku snagu mnogo manje investira. "Da bi sustigla prosjek industrijskih država, Njemačka treba svoje investicije povećati za čak 40 posto", navodi Der Spiegel.

Urušena infrastruktura

Naročito se ističe da su potrebne velike savezne investicije u infrastrukturu, koja se ponegdje i raspada, te da njeno održavanje ne može biti samo zadatak ionako već zadužene lokalne samouprave. Situacija bi mogla postati još gora ako Njemačka doista uđe u recesiju, upozorava Der Spiegel.

U jednom komentaru Der Spiegel konstatira da se "kriza približava" i da su već vidljivi svi znaci upozorenja. Podsjećaju da su njemačke vlasti i 2008. tvrdile da je tadašnja kriza "samo američki problem" i da će zaobići Njemačku, koja nema potrebe stimulirati svoje gospodarstvo, ali je samo nekoliko tjedana kasnije kriza došla i do Njemačke, a vlada je krenula - stimulirati gospodarstvo.

Ovaj list navodi i niz argumenata koji govore u prilog realnosti nadolazeće krize u Njemačkoj: ove godine je industrija proizvela 5 posto manje od vrhunca prošle godine, prodaja njemačkih proizvoda u svijetu stagnira, usporava se rast zaposlenosti.

Die Welt: Njemačka bez plana hrli u krizu

Znakovito je i da predsjednik udruge poslodavaca Ingo Kramer apelira na vladu Angele Merkel da pripremi zakonske osnove za smanjenje radnog vremena radnicima, koji tako ne bi dobili otkaze u firmama ako Njemačku doista udari velika kriza.

Poznati njemački ekonomist Peter Bofinger također poziva vladu da ne čeka dugo sa stimuliranjem gospodarstva i investicijama, neovisno o deficitima i tome što se još raspravlja može li se recesija ipak nekako izbjeći. Konzultant i kolumnist uglednog gospodarskog tjednika WirtschaftsWoche Daniel Stelter također predviđa da će 2019. godine Njemačka i cijela Europa ući u recesiju.

Die Welt pak dramatično tvrdi da "Njemačka bez ikakvog plana hrli u krizu" te piše da je zapravo "već jednom nogom u recesiji". Oštro kritizira opuštenost vlade koja tvrdi da je njemačko gospodarstvo stabilno te zamjera Angeli Merkel nedostatak hrabrosti.

Vlada je već odvojila 50 milijardi eura za stimuliranje gospodarstva

Zapravo se čini da oko toga da dolazi recesija, pa i ozbiljna kriza, postoji konsenzus u njemačkim medijima i stručnoj javnosti. Sada svi čekaju kako će reagirati vlada Angele Merkel. Iz vlade se može neslužbeno čuti da u slučaju krize planiraju odustati od politike crne nule te da su već odvojili 50 milijardi eura kojima planiraju stimulirati gospodarstvo ako dođe do recesije. Konkretni planovi zasad ostaju nepoznati.

Za Hrvatsku su sve ovo iznimno loše vijesti jer recesija u Njemačkoj znači da slijedi i recesija u Hrvatskoj. Stoga nije pretjerano reći da je hrvatski gospodarski rast u 2020. godini u rukama kancelarke Merkel i njemačkog ministra financija Olafa Scholza, koji bi najkasnije do kraja ove godine trebali povući odlučne i velike poteze ako žele spriječiti da Njemačka iz recesije potone u krizu i sa sobom povuče i cijelu Europsku uniju.