Otežat će se najam stanova turistima. "To je ekstremna mjera"
DRŽAVA namjerava ograničiti iznajmljivanje stanova u zgradama. Radi se o turističkom najmu, odnosno najmu stanova radnicima.
>>Uvode se ogromne promjene za rentanje stanova turistima i radnicima. Kazne do 10.000€
Vlada u novom prijedlogu Zakona o upravljanju i održavanju zgrada napominje kako se otvaranjem apartmana za smještaj turista ili smještaj velikog broja stranih radnika urušava kvaliteta života ostalih stanara.
Da bi se stan iznajmio turistima ili stranim radnicima, ako zakon prođe, morat će se prikupiti suglasnost 80% suvlasnika, koji će se tako moći izjasniti o tome da im kroz zajednička stubišta i hodnike prolazi velik broj različitih osoba. Oni koji bez suglasnosti većine odluče iznajmljivati stan, čeka ih kazna od 2000 do 10.000 eura.
Potpisuju se i peticije
Tema je to koja itekako polarizira javnost. Oni koji pozdravljaju ovu odluku uglavnom navode kako zgrade ne služe svakodnevnoj promenadi turista, što podrazumijeva i viku te općenito narušavanje kućnog reda, koje se mora dogoditi uz toliku fluktuaciju gostiju.
Dio građana u Hrvatskoj, podsjetimo, već duže vremena traži da se višestambene zgrade u Hrvatskoj deapartmaniziraju jer su namijenjene stanovanju, a ne turizmu. Građanska inicijativa Stanari zajedno je pokrenula online peticiju te navode da "razulareni turisti nagrđuju našu povijest i kulturu".
Kako ovo mijenja turizam
Argument onih koji su za zakon je taj da zgrada nije turistički objekt te se pozivaju na brojne slučajeve u Europi gdje je rentanje stanova koji se nalaze u zgradama strogo regulirano ili zabranjeno.
S druge strane, otvara se pitanje što je s onima koji u stanovima otvaraju urede, primjerice one odvjetničke ili javnobilježničke? Ipak, osnovno pitanje je kakve su reperkusije ovog poteza na tržište, tj. na cijeli hrvatski turizam? Pogotovo zato što se država baš i nije pokazala kao ona koja razmišlja strateški pa shodno tome ne donosi odluke koje u obzir uzimaju sve posljedice takvih odluka.
Mikulić: Ovo pogađa vlasnike stanova u urbanim središtima
Prof. dr. sc. Josip Mikulić, redoviti profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu i znanstveni savjetnik na Institutu za turizam, govori nam kako je mjera ekstremna.
"Međutim, svesrdno ju podržavam! Već dugi niz godina imamo zbilja nekontrolirano bujanje stanova za kratkoročni najam, u situaciji sve manje priuštivosti stanovanja koja najviše pogađa mlade", govori i dodaje da je u Hrvatskoj privatni smještaj u zadnjih 7 godina rastao preko 60 posto.
Ističe da je izvjestan značajan udar za one koji svoje stanove kratkoročno iznajmljuju turistima, ali i da će restrikcije manje pogoditi klasični obiteljski smještaj i apartmanske zgrade u kojima ionako nitko nije trajno naseljen i gdje će se suvlasnici i susjedi lako dogovoriti oko potpisa.
"A takvih zgrada imamo mnogo u primorju. Više će to pogoditi vlasnike stanova u urbanim središtima, npr. u Splitu, Zadru, Dubrovniku, čije su gradske jezgre gentrificirane, gdje stanova za 'život' naprosto nema, a ako ih i ima, nitko tko bi tamo i htio živjeti ili ostati u svome mjestu ne može si ih priuštiti", govori Mikulić.
Pinezić: Postoje pitanja na koja su odgovori nejasni
Nedo Pinezić, vlasnik tvrtke za konzalting u turizmu Quanarius, govori nam kako mu se tu nameće više pitanja, ali i na prvom mjestu ističe kako suglasnost neće morati tražiti oni u zgradama s manje od tri stana što, ističe on, dovodi do nejednakosti.
"Druga stvar, tu imamo presumpciju da su turisti potencijalni remetitelji kućnog reda i to za razliku od svih drugih poput vlasnika, podstanara, članova obitelji ili stranih radnika u dugoročnom najmu", dodaje on.
Kaže i da je pitanje zašto se smatra da će se ovako povećati stambeni fond namijenjen priuštivom stanovanju, ako znamo da već sad imamo 600 tisuća praznih stanova, što daleko nadmašuje broj stambenih jedinica koje imaju turističku namjenu.
"Turisti se neće brojati, ali..."
Što se tiče posljedica ove odluke, kaže da ovakve mjere i neće utjecati na volumen prometa u turističkim mjestima.
"Turisti se neće brojati, ali fizički ćemo primijetiti isti ili veći broj ljudi u tim mjesecima kad se dogodi seoba naroda prema jugu na more. Ali bit će razlike u smislu turista koji su statistički zavedeni", govori.
Što se tiče ostalih posljedica, istaknuo je da bi se jednom kad se smanji broj legalnih stanova za najam, u prostornim planovima mogli pojaviti zahtjevi za otvaranje novih turističkih zona gdje bi se gradile apartmanske zgrade sa stanovima za prodaju.
"Te stanove bi mogli kupiti stranci i preko agencija ih nuditi tržištu i opet se vraćamo na početne pozicije", rekao je.
"Vidim negativnim po domicilno stanovništvo što je u podređenom položaju po pitanju kupovne moći te, ako će im biti onemogućeno iznajmljivanje, bit će prisiljeno stanove prodavati", rekao je još Pinezić.
Mikulić: Oni koji se turizmom stvarno bave bi mogli profitirati.
Mikulić govori da smo ove godine mogli čitati kako nisu svi bili zadovoljni sezonom, a da je ona prema dolascima i noćenjima na razini lanjske. Dodaje da se zapravo dogodilo zaoštravanje konkurencije među turističkim iznajmljivačima uz povećanje broja smještajnih jedinica.
"A kako mali iznajmljivači u prosjeku imaju puno kraću sezonu od hotelskog smještaja, jer nemaju dodatnog sadržaja, važan im je svaki dan, tj. noćenje, za ostvarenje njihovih poslovnih ciljeva. Stoga smatram da bi 'pravi' smještaj u domaćinstvu, gdje domaćin ili obitelj živi u objektu koji se iznajmljuje, koji se turizmom stvarno bave i od njega žive, mogli profitirati od potencijalnog smanjenja nelojalne konkurencije.
U tom slučaju bi i porezni paušal imao više smisla, jer zašto bi nekretninski biznis, a to kratkoročno iznajmljivanje stanova od strane remote vlasnika jest, imao preferencijalni porezni tretman u odnosu na sve druge vidove poduzetništva?" rekao je i dodao kako bi se odlukom smanjile i gužve u središtima gradova.
Hoće li profitirati hoteli?
Pitali smo ga što misli o argumentu uz koji se tvrdi da će sad hoteli povisiti cijene. Ističe da bi hotelski smještaj načelno mogao imati koristi od smanjenja ponude stanova za kratkoročni najam.
"Najosnovniji ekonomski mehanizam je da smanjenje agregatne ponude uz nepromijenjenu potražnju rezultira povećanjem cijena. U teoriji je tako. I u praksi često. U konkretnom slučaju našeg turizma, ako zaista dođe do značajnijeg smanjenja ponude, pitanje je koliko su tradicionalni korisnici privatnog smještaja ujedno i potencijalni hotelski gosti, jer su to dvije dosta različite 'vrste turizma'.
Dio njih će možda zamijeniti 'cimer fraj' s hotelom, ako im cijena bude prihvatljiva, a cijenu određuje tržište. Nema ničeg lošeg u tome da cijene u hotelima rastu: više cijene, više prihoda, više prostora za ulaganja u podizanje kvalitete, ujedno i više PDV-a i prostora za veće plaće", objasnio je Mikulić.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati