DRŽAVNO odvjetništvo RH (DORH) najavilo je danas da će kontrolirati svaki ugovor o prodaji nekretnina na otocima radi zaštite pomorskog dobra, odnosno zakonom zaštićenog pojasa uz more koji ne može biti u privatnom vlasništvu.

Zaštitu pomorskog dobra DORH je najavio nakon što je posljednjih dana tisak pisao o prodaji otoka Smokvica kod Primoštena, Škarde u zadarskom i Malog Krknjaša u trogirskom arhipelagu, te pojave oglasa o prodaji drugih otoka.

Zamjenica glavnog državnog odvjetnika Snježana Frković izjavila je danas Hini da je DORH već provjerio ugovore o prodaji Smokvice i Malog Krknjaša koje su vlasnici nekretnina prodali trgovačkim društvima.

Mali Krknjaš kupila je zagrebačka tvrtka "Valadria" koja je za oko 30.000 četvornih metara dala milijun i 310.000 eura, dok je Smokvicu kupila splitska tvrtka "Mali Krknjaš", plativši za više od 56.000 četvornih metara oko milijun i 225.000 eura.

Na otoku Škardi je, pak, jedna pulska tvrtka do sada kupila 11 parcela, odnosno kuća s okućnicama.

U DORH-u upozoravaju da se iz napisa i oglasa u tisku može zaključiti da su ti otoci prodani u cjelini, što je, kako ističu, nemoguće po Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama.

Naime, svaki otok ima pojas nespornog pomorskog dobra, odnosno obalu koja ne može biti predmet prodaje, bez obzira na zemljišno-knjižne upise, odnosno eventualni upis prava vlasništva u korist neke osobe, ističu u DORH-u.

Snježana Frković napominje da se u pravilu radi o malim otocima koje ponekad pokriva samo jedna zemljišno-knjižna čestica, čiji su vlasnici fizičke osobe.

"Nema zapreke da ti vlasnici prodaju nekretnine u svom vlasništvu, ali ne i dio otoka koji predstavlja pomorsko dobro, odnosno zakonom zaštićeni pojas uz more", kaže Snježana Frković, pojašnjavajući kako vlasnici mogu prodati samo ono što ne zadire u taj pojas, ali nikako cijeli otok, posebice ne obalu.

Zamjenica glavnog državnog odvjetnika stoga ističe da kupci zemljišta na otocima ne mogu postati vlasnici obalnog pojasa te da su ugovori o prodaji kojima su zahvaćena i nesporna pomorska dobra ništavni.

No, granica pomorskog dobra nije uvijek i formalno utvrđena. Budući je takav slučaj i s otokom Smokvica, DORH je danas od nadležnog županijskog povjerenstva zatražio da utvrdi granicu pomorskog dobra. Naime, u DORH-u sumnjaju da je na tom otoku ugovorom o prodaji nekretnina zahvaćen i dio obalnog pojasa.

Na otoku Mali Krknjaš pomorsko dobro je utvrđeno, dok se iz ugovora o prodaji nekretnina na otoku Škardi ne može utvrditi je li dijelom prodano i pomorsko dobro. To bi se trebalo vidjeti iz kopija katastarskog plana koji će se pribaviti, kažu u DORH-u u kojem pretpostavljaju da na tom otoku pomorsko dobro nije prodano jer je riječ o okućnicama kuća, no ne isključuju i tu mogućnost.

Na sumnju da je cilj kupaca nekretnina urbanizacija otoka u DORH-u odgovaraju kako donošenje dokumenata o prostornom uređenju i urbanizaciji otoka nije u njihovoj, već u nadležnosti županija i jedinica lokalne samouprave.