PANDEMIJA koronavirusa, odnosno mjere u borbi protiv covida-19, u Njemačkoj je prouzročila najveću ekonomsku krizu poslije rata. Broj stečajeva je manji nego ranijih godina, ali tijekom jeseni prijeti krah.

Spasiti? Ili pustiti da propadnu? To je bilo pitanje svih pitanja u ožujku ove godine. Savezna vlada je odlučila spasiti sve što se spasiti može. Ako više nisu u stanju podmiriti svoje financijske obveze ili su prezadužene, njemačke tvrtke ustvari moraju proglasiti stečaj. Zbog pandemije koronavirusa od 1. ožujka su poduzeća oslobođena te obveze – ali samo do konca rujna.

Mnogim kompanijama je taj predah bio itekako potreban jer se ekonomija našla u problemima. To se vidi i po razvoju bruto domaćeg proizvoda: već u prvom kvartalu ove godine BDP je pao za dva posto, a u drugom za čak deset posto. Za tekuću godinu stručnjaci očekuju minus od pet do osam posto.

Kako bi se pomoglo poduzećima, savezna vlada je usvojila ogromne pakete pomoći. Istu stvar su napravile i vlade drugih država Europske unije. Između ostalog, kabinet Angele Merkel je "olabavio" propise o takozvanom "radu sa skraćenim radnim vremenom", smanjena je stopa PDV-a, odobrena je privremena pomoć firmama, usvojene su porezne olakšice ili je u nekim slučajevima država postala čak i jedan od vlasnika velikih kompanija. Na primjer Lufthanse.

Što donosi jesen?

Hoće li sve to pomoći kompanijama da se oporave? U međuvremenu postoji bojazan da bi u listopadu moglo doći do velikog vala stečajeva – čim se ponovno počnu provoditi pravila o obaveznom podnošenju zahtjeva za stečajem ako se neka tvrtka nađe u financijskom škripcu.

Broj stečajeva se u prvom dijelu godine, doduše, smanjio. "Bilo ih je oko osam posto manje u prva dva kvartala ove godine nego u istom razdoblju prošle godine", kaže Patrik-Ludwig Hantzsch iz agencije Creditreform koja se bavi provjerom boniteta. Savezni zavod za statistiku za srpanj očekuje pad broja stečajeva od 30% u odnosnu na srpanj 2019.

Čak i ako se to protumači kao uspeh, te brojke ukazuju i na sljedeće - od mjera profitiraju očito i kompanije koje su imale probleme i prije korone. Naime, od obveze odlaska u stečaj izuzete su sve kompanije koje su od 31. prosinca 2019. bile prezadužene ili su imale poteškoća s podmirenjem obveza. Međutim, koncem prošle godine u Njemačkoj pandemija ili korona nisu uopće bile tema, tako da su u taj "vlak" uskočile i firme za koje pomoć ustvari nije bila ni planirana.

Trule kompanije ugrožavaju zdrave

U početku je, naravno, bilo važno poduzećima dati dovoljno manevarskog prostora kako bi državne mjere pomoći mogle imati učinka. Međutim, u načelu je važno da i u krizi funkcioniraju mehanizmi "čišćenja" tržišta kroz stečaje, rekao je Hantzsch.

"Ako nijedna kompanija ne ode u stečaj i ne nestane s tržišta, to znači da više ne postoji razlika između dobrih i loših poslovnih modela." Time se mogu stvoriti problemi zdravim kompanijama.

Kada se privreda ponovo pokrene, tvrtke i dalje moraju biti oprezne "jer ni same ne znaju tko je zapravo u stečaju ili nelikvidan i tko će zaista u svakom slučaju platiti račune", objašnjava naš sugovornik. Kao rezultat toga, čak i zdrave kompanije mogu se naći u problemima ako im računi ne budu podmireni. Prijete takozvani lančani stečajevi. Istraživački centar Deutsche Banka upozorava da takve "zombi-kompanije provode agresivnu politiku cijena koja opterećuje profitnu maržu zdravih kompanija i koči strukturne promjene u cjelini".

Ne smije se zaboraviti da je još prije korone u mnogim sektorima ekonomije, poput automobilske industrije ili trgovine - počela transformacija. "Korona je sada nešto poput katalizatora", ističe Hantzsch. Zbog suspenzije obaveze podnošenja zahtjeva za odlaskom u stečaj taj katalizator sada ne funkcionira.

Ako uskoro, nakon što sadašnja pravila više ne budu vrijedila, doista dođe do vala stečajeva, to će utjecati i na tržište rada, kaže Klaus-Heiner Röhl iz Instituta njemačke privrede. Ističe da će biti pogođene i banke. "One su vjerovnici tih insolventnih kompanija, a to znači da postoji rizik od bankarske krize", rekao je on za DW.

Seizmograf zvani stečaj

Ali, kako zapravo stoji stvar s kompanijama u Njemačkoj? Stečaj je u normalnim vremenima svojevrsni seizmograf za stanje u ekonomiji, kaže Hantzsch. S obzirom na to da je sada taj seizmograf "ugašen", Creditreform je u analizi koristio druge pokazatelje. "Promatrali smo kako se plaćaju računi, koliko ima narudžbi i mnoge druge aspekte. Došli smo do zaključka da kompanijama ne ide dobro."

To ne iznenađuje. Mnogim kompanijama polako ponestaje novca. U svakom slučaju, sve više otvorenih računa se plaća sa zakašnjenjem. Moral plaćanja je aktualno gori nego ikada otkako se počelo s praćenjem tog aspekta poslovanja, dakle od ljeta 2015.

Prema istraživanju instituta ifo u lipnju, petina njemačkih kompanija smatra da im koronakriza ugrožava egzistenciju. Prema procjenama Creditreforma, u rujnu će se oko 550.000 kompanija naći u manjim ili većim problemima. Radi usporedbe: 2018. je bilo oko 330.000 takozvanih "zombi-kompanija".

Samo odgođeni problemi

Ako koronakriza potraje i duže i ako se produži suspenzija obveze odlaska u stečaj za firme u problemima, broj "bolesnih" kompanija će se povećati, uvjeren je Hantzsch. Savezna ministrica pravosuđa Christine Lambrecht predlaže produžetak suspenzije do ožujka 2021.

S druge strane, tvrtke su zabrinute. Predsjednik Njemačke industrijske i trgovinske komore (DIHK) Eric Schweitzer smatra da bi "produženje bilo na štetu vjerovnika i tako ugrozilo i druge kompanije". On smatra da bi bilo bolje kada bi se zakonska regulacija stečaju reformirala. Udruženje stečajnih upravitelja u Njemačkoj također upozorava na moguće štetne posljedice produženja suspenzije stečajne regulacije.

Kako bi se smanjio očekivani val stečajeva, odnosno kako se prezaduženost kompanija ne bi povećala, Klaus-Heiner Röhl predlaže da se obustavi dodjela kredita kojima se omogućava preživljavanje tvrtki jer se "u jednom trenutku te kredite mora vraćati". Umjesto toga, određeni krediti koje je kompanija dobila mogli bi postupno biti "pretvoreni" u nepovratnu pomoć - na primjer za očuvanje radnih mjesta ili stručnu obuku, smatra on.