UKRAJINA od kraja 2015. ne kupuje plin od Rusije, ali dopuštala je tranzit ruskog plina na zapad preko svog teritorija. Posljednji petogodišnji ugovor o tranzitu je istekao, a ukrajinska vlada ga je odbila produljiti. Što to znači za europske potrošače, industriju i što će biti s cijenama plina?

Ministarstvo gospodarstva je priopćilo da u našoj zemlji opskrba plinom ostaje stabilna i bez poremećaja, prenosi HRT. Zahvaljujući LNG terminalu na Krku, Hrvatska nije ovisna o ruskom plinu.

"Plina će biti, opskrba neće doći u pitanje. Hrvatska je sigurna i cijene su stabilne, barem u Hrvatskoj, dok je za europsku industriju to upitno. Upitno je i za hrvatsku industriju, za Petrokemiju u Kutini. Nažalost, cijene su od 31. prosinca skočile i prešle su tu famoznu granicu od 50 eura po megavatsatu, što je za mene osobno okvir realne cijene prirodnog plina. Ne vjerujem da će doći do divljanja cijena kakvo smo imali prije dvije i pol, tri godine", rekao je energetičar Igor Grozdanić.

"Rusija gubi oko osam milijardi dolara zbog Ukrajine"

U najbolje doba Gazproma, 2016. i 2018., Ruska Federacija je izvozila oko 40 posto plina u zemlje Europske unije, a tranzit preko Ukrajine je znao dosezati 130 milijardi kubičnih metara plina. "Recimo da mi trošimo oko 2.5 milijardi, da je naša proizvodnja na 0.69 milijardi, zadnji podatak za 2023. je 691 milijun kubičnih metara, a Rusija je izvozila oko 130 milijardi kubičnih metara i to je veliki udar na Gazprom i financije Ruske Federacije", rekao je Grozdanić.

Rusija je u zadnjoj godini imala oko 8 milijardi dolara dobiti, a Ukrajina oko 770 milijuna eura. "Sigurno je da Rusija gubi oko 7.5 do 8.5 milijardi dolara samo zbog tranzita preko Ukrajine", istaknuo je Grozdanić. Europska komisija uvjerava da nema straha za potrošače, dogovara se alternativna opskrba.

"Trump obećao pomoći u opskrbi Europe plinom"

"Prva stvar je povećanje američkog LNG-a, što je Trump više puta obećao i jasno rekao da će pomoći europskim prijateljima u opskrbi. Moramo znati da je to skuplji plin i da je tehnološki priča malo kompleksnija. Vjerujem da će Amerikanci nešto izvesti, možda to neće biti u 2025., ali u 2026. bi ta alternativna opskrba iz SAD-a trebala biti dosta dobra i stabilna. Ne trebamo plašiti Europljane, tu je i norveški plin, plin koji dolazi iz Italije. Europa će se snaći što se opskrbe tiče", uvjeren je energetičar.

Ipak, cijena je druga stvar. "Posebno je pitanje industrija umjetnih gnojiva. Njima okvir nije do 50 eura, nego do 37-38, a s 40 eura po megavatu jako teško rade. Ako cijena ode preko 50 eura, to znači problem. Ne samo kod nas nego i u Rumunjskoj, Mađarskoj, posebno u Njemačkoj", rekao je Grozdanić. Europska skladišta su, kaže, dosta dobro popunjena. Hrvatsko skladište je stabilno i po popunjenosti se nalazi na europskom prosjeku.