NAKON što je otkriveno da se dvoje ljudi na RTL-u zarazilo ospicama, da postoji sumnja da se zarazila još jedna osoba u istoj kući i da je u Zagrebu krenula epidemija, mnogi ljudi, osobito stariji, zapitali su se kako mogu doznati jesu li zaštićeni od te bolesti.

Prije svega, treba ponoviti nekoliko važnih činjenica.

Definicija epidemije

Broj zaraženih u Zagrebu nije velik, za sada je laboratorijski potvrđeno 11 slučajeva. Budući da je procijepljenost u glavnom gradu Hrvatske i generalno u zapadnim i sjevernim dijelovima Hrvatske prilično visoka, ne očekuje se neka veća epidemija.

S druge strane, neki čitatelji našli su za shodno ismijavati tumačenje stručnjaka da se može reći da je to početak epidemije ne znajući da je definicija epidemije prema medicinskom rječniku sljedeća: "Pojava više slučajeva neke bolesti nego što bi se očekivalo u nekom vremenskom razdoblju." Budući da u Zagrebu ranijih godina nije zabilježeno toliko slučajeva u tako kratkom vremenu, ovih 11 može se smatrati početkom epidemije. U engleskom jeziku postoji poseban izraz za manje epidemije, odnosno za pojavu žarišta neke bolesti – outbreak, no na hrvatskom ne postoji termin koji bi mu u potpunosti odgovarao. Kada se koristi termin epidemija, mnogi krivo misle da je riječ o nekoj globalnoj zarazi velikih razmjera. No pravi termin za takvu situaciju je pandemija.

Cijepljenje je najbolja zaštita

Cijepljenje je najbolji način zaštite od ospica koje su izuzetno zarazne i uzrok smrti tisuća necijepljenih osoba godišnje u svijetu. Primjerice, samo u 2017. od ospica je umrlo 110.000 ljudi, uglavnom djece.

Osobe procijepljene s dvije doze MoPaRua imaju 98-postotnu zaštitu za vrlo duga razdoblja, uglavnom za cijeli život. Nažalost, uvijek postoji određeni broj ljudi koji su imunokompromitirani, odnosno imaju slab imunitet pa im cjepivo neće pružiti zaštitu. Također, postoje oni koji se ne smiju cijepiti iz opravdanih medicinskih razloga, primjerice, oni koji imaju neke teške bolesti ili su im presađeni organi. Za njih je najbolja zaštita grupni imunitet, odnosno visoka procijepljenost populacije.

Kako provjeriti jeste li cijepljeni, odnosno imate li razvijen imunitet?

Svatko bi kod sebe trebao imati svoj cijepni karton. No ako ga nema, on bi trebao postojati kod liječnika obiteljske medicine. Liječnici obično imaju prijepis cijepljenja u osobnom kartonu osobe - najčešće u slučaju prve doze nakon prvog rođendana. Drugu dozu ponekad imaju upisanu u karton, no ona se često nalazi u kartoteci školske medicine jer se druga doza cjepiva davala početkom školovanja. Podaci bi se također mogli naći u arhivi Zavoda za javno zdravstvo.

Epidemiologinja HZJZ-a Iva Pem Novosel kaže da oni koji su rođeni prije više desetljeća u Jugoslaviji često neće imati cijepnu knjižicu kod sebe.

''No ako su rođeni prije uvođenja programa cijepljenja 1968., gotovo sigurno su preboljeli ospice jer su one vrlo zarazne tako da čak i danas kolaju čim se negdje nađe necijepljenih. U vrijeme kada nije bilo cijepljenja, to je bila vrlo uobičajena zarazna bolest, kao današnje vodene kozice. No za razliku od kozica, znala je imati teške posljedice. Dakle, vrlo je mala vjerojatnost da netko rođen tih godina nije ni cijepljen niti je prebolio ospice'', objasnila je Pem Novosel.

Treba li se ponovno cijepiti i kako testirati otpornost?

Ljudi koji ne uspiju doznati svoj cijepni status čak ni uz velik trud, možda će se poželjeti cijepiti za svaki slučaj.

No Pem Novosel kaže da to ne preporučuju jer bi im bez opravdanja trebale tisuće doza cjepiva, a nije sigurno da bi ih imali za sve koji se odluče za tu opciju.

''Ipak je najbolje potražiti i dobro proučiti svoj cijepni karton. Naime, pretpostavlja se da je većina ljudi ipak procijepljena, a oni koji nisu, najčešće znaju da nisu'', kaže naša epidemiologinja.

Jedna od mogućnosti također je testiranje razina rezistencije na ospice, tzv. titrova. No ona se ne izvode rutinski, već se plaćaju.

''Provjeru antitijela preporučili bismo osobama koje su imunokompromitirane, primjerice onima koji boluju od malignih bolesti, od nekih teških kroničnih i autoimunih bolesti ili su im presađivani organi pa su na lijekovima koji suzbijaju imunitet'', kaže Pem Novosel.

U Zagrebu se testiranje može provesti u laboratorijima HZJZ-a ili u nekoliko privatnih laboratorija, a cijena se kreće od 160 do 200 kuna. U manjim mjestima ona se obično mogu napraviti u ispostavama HZJZ-a. 

Najbrži i najjeftiniji laboratorij je ImunoMed. Većina drugih testiranja provode tako da uzorke šalju u laboratorije HZJZ-a, no ondje se na rezultate obično dulje čeka. Obično se testira IgG za ospice ili set IgG/IgM koji provjerava ne samo imunost već i jesmo li trenutačno zaraženi

U Hrvatskoj za sada ukupno 35 oboljelih

U Hrvatskoj je, zajedno sa zagrebačkim slučajevima, ukupno u ovoj godini zabilježeno 35 oboljelih. U to nisu uračunati današnji potencijalni oboljeli za koje još nema potvrde. U drugim dijelovima Hrvatske, osim u Zagrebu, trenutno nema novih slučajeva.

"Od ukupnog broja, 14 slučajeva zabilježeno je u Splitsko-dalmatinskoj županiji, šest u Brodsko-posavskoj, a bilo ih je i u Zadru i Dubrovniku. U te brojeve uračunati su i importirani slučajevi. Za većinu zaraženih nije poznat cijepni status. Procijepljenost je u Zagrebu uglavnom dobra, kreće se oko 95%, no ipak ima sve više onih koji zbog utjecaja antivakcinalista odbijaju cijepljenje. Problem je u tzv. džepovima necijepljenih, kada se na okupu nađe više necijepljenih pa se bolest lako širi. Prije nekoliko godina imali smo epidemiju među necijepljenima u romskoj populaciji. Za sada nema širenja ospica među djecom", tumači naša epidemiologinja.

Očekuje se da će broj oboljelih rasti

Pem Novosel kaže da, na sreću, za sada nema težih slučajeva koji bi završili hospitalizacijom, no očekuje se da će broj infekcija u narednim tjednima rasti.

''Ipak nema razloga za paniku jer ospice u velikoj većini slučajeva prolaze bez komplikacija. S druge strane, važno je ponoviti da je strah od cijepljenja djece neutemeljen'', poručila je epidemiologinja.