NETO dobit Erste banke u 2023. godini iznosila je 219 milijuna eura, što je 89 milijuna više nego godinu ranije i rezultat je poboljšanog operativnog rezultata, koji primarno proizlazi iz povećanja kamatnih prihoda kao posljedice poteza nositelja monetarnih politika te rasta tržišnih kamatnih stopa, ali i porasta ukupnog volumena kredita, izvijestili su danas iz te banke.

Neto kamatni prihod povećan je s 232 milijuna eura u 2022. na 353 milijuna eura u 2023., dok je neto prihod od naknada i provizija uvećan sa 79 milijuna eura u 2022. na 87 milijuna eura u 2023.

Neto rezultat iz trgovanja i svođenja na fer vrijednost očekivano je smanjen uvođenjem eura, te je u prošloj godini iznosio 14 milijuna eura, u odnosu na 41 milijun eura u 2022.

Šef uprave Erstea: Zadovoljni smo ostvarenim rezultatima u protekloj godini

Ukupna aktiva banke krajem prosinca 2023. iznosila je 13.3 milijardi eura, što je 2.7 posto manje u odnosu na kraj 2022., kada je iznosila 13.6 milijardi eura. 

"Zadovoljni smo ostvarenim rezultatima u protekloj godini, koju su obilježili pozitivni trendovi u svim segmentima našeg poslovanja, daljnji rast tržišnih udjela, kao i nastavak kvalitetnog partnerskog odnosa s klijentima koji se očituje u vrlo visokim ocjenama njihovog korisničkog iskustva.

Kreditna aktivnost ostala je solidna – u suprotnosti s međunarodnim trendom – posebice u retail segmentu koji je zabilježio zdravi rast u protekloj godini. S druge strane, korporativni segment zabilježio je niži rast u usporedbi s rekordnom 2022. godinom, ali u isto vrijeme ostao na solidnom putu jednoznamenkastog ukupnog rasta", izjavio je Christoph Schoefboeck, predsjednik uprave Erste&Steiermärkische Bank, komentirajući poslovanje u 2023. godini.  

Očekivanja za 2024.

Iz Erste banke ističu da u vezi 2024. godine ostaju optimisti.  

"Domaća komponenta rasta ostaje podržana snažnim tržištem rada te rastom realnih primanja građana, dok na strani investicija u nadolazećem razdoblju i dalje svjedočimo znatnom potencijalu EU fondova.

Izvozna komponenta rasta reflektirat će u velikoj mjeri gospodarska kretanja unutar EU, a što trenutačno vidimo i kao glavnu nepoznanicu, odnosno rizik za 2024. Nakon normalizacije poslije pandemije, turizam i dalje vidimo kao važan čimbenik rasta, ali u ipak izgledno manjem obujmu", istaknuo je Schoefboeck.

"Neovisno o tome što je ova godina izborna, strukturne reforme ne bi trebale stati ili usporiti"

Kako je dodao, nakon stope rasta od 2.8 posto u 2023., u ovoj godini očekuju očekuju stopu rasta od oko 3 posto, pri čemu trenutačni gospodarski moment sugerira i mogućnost za nešto snažniji gospodarski rast u ovoj godini  

"Neovisno o tome što je ova godina izborna, strukturne reforme ne bi trebale stati ili usporiti, već je potrebno dodatno potaknuti njihovu dinamiku. Unatoč svemu, Hrvatska i dalje zauzima samo prosječno mjesto na rang-listama konkurentnosti, kao npr. doing business, i tu sigurno ima prostora za napredak.

Upravo to će posebno postati važno kako će financiranje iz europskih fondova postupno usporavati prema kraju desetljeća. Radi se, naravno, o dugoročnom procesu, koji ne smije više biti odgađan. Također, ne treba zaboraviti niti potrebu daljnjeg jačanja pravne sigurnosti za domaće i strane investitore", dodao je Schoefboeck.