PAD BAŠARA al-Asada otvorio je u Europskoj uniji niz pitanja vezanih za novo stanje u Siriji, od ublažavanja sankcija Damasku, odnosa globalnih sila u regiji, karaktera nove vlasti, do uskrate azila i vraćanja sirijskih migranata, pokazala je danas rasprava u Europskom parlamentu.

Raspravu je u svojem prvom obraćanju EP-u u Strasbourgu otvorila nova visoka predstavnica za vanjsku politiku sigurnost EU Kaja Kallas najavivši kako bi Unija mogla revidirati svoj režim sankcija prema toj bliskoistočnoj zemlji, ovisno o potezima nove vlasti, koju predvodi islamistička skupina Hajat Tahrir al-Šam (HTS) i njezin čelnik Abu Mohamad al-Golani.

HTS, međutim, Ujedinjeni narodi smatraju terorističkom organizacijom, a skupina je bila podružnica Al-Kaide do 2016. godine. Iako su s tom džihadističkom mrežom od tada prekinuti odnosi, članice EU još uvijek dvoje o smjeru u kojem će krenuti nova Sirija.

Šefica EU diplomacije: Podržavat ćemo stabilnost Sirije

Novom stanju EU pristupa "opreznim optimizmom", izjavila je estonska diplomatkinja, dodavši kako su Asadovi saveznici Rusija i Iran do sada koristili Siriju za svoje "strategije destabilizacije". Kallas je jučer rekla da je HTS dosad "govorio prave stvari", ali će joj se "suditi" prema djelovanju.

Eurozastupnicima je nova čelnica europske diplomacije ponovila da će Unija ustrajavati, među ostalim, na inkluzivnosti, zaštiti kršćana i ostalih manjina i na uništenju kemijskog oružja. Moguće ublažavanje sankcija uvedenih za Asadova režima vezat će za postupanje novih vlasti u tim pitanjima, kazala je. 

EU će podržavati integritet i stabilnost Sirije, rekla je estonska diplomatkinja i podsjetila da su ministri vanjskih poslova EU jučer u Bruxellesu podržali njen prijedlog da se "brzo osmisli novi pristup Siriji".

"Moramo prilagoditi naše parametre novoj političkoj stvarnosti", kazala je i napomenula da treba razmišljati "o mogućoj reviziji našeg režima sankcija, kako bismo podržali sirijski put oporavka". Napomenula da će taj pristup biti vođen "oprezom" spram novih vlasti.

Liberalka Loiseau: Rođenje nove Sirije bi mogla biti dobra vijest za Bliski istok

Klub Europske pučke stranke podržao je novi pristup odnosima s Damaskom, a Nijemac Michael Gahler je govoreći ispred kluba upozorio na potrebu zaštite kršćana i ostalih manjina u Siriji a smjenu vlasti ocijenio "strateškim porazom Rusije i Irana".

Suzdržani u očekivanjima od političkih promjena bili su socijalisti, druga najveća skupina zastupnika u EP-u. Yannis Maniatis je govoreći ispred kluba socijaldemokrata (S&D) upozorio da "nitko ne može biti siguran hoće li promjena voditi demokratskoj, inkluzivnoj i otvorenoj Siriji ili će doći do zamjene novim brutalnim režimom".

Dodao je EU treba nastojati da sve manjine, uključujući Kurde, podjednako sudjeluju u oblikovanju budućnosti te zemlje. Turska podrška određenim vojnim skupinama mora prestati jer postoji opasnost od "novog građanskog rata", upozorio je.

Nathali Loiseau se uime liberala pridružila pozivima da se osigura zaštita kršćana i manjina i ocjenama kako je gubitak utjecaja u Siriji značajan udarac interesima Rusije. Ako se ispune očekivanja zaštite manjina, žena, uništenja kemijskog oružja i ostala, "rođenje nove Sirije moglo bi biti dobra vijest za Bliski istok", navela je. 

Zastupnici desničarskih klubova raspravu su iskoristili za pozive da se obustavi izdavanje viza Sirijcima i pokrene njihovo vraćanje u domovinu, što je naišlo na kritike s ljevice i iz skupine Zelenih.

Neumann iz Zelenih: Neki ovdje potiču toksične rasprave o azilu 

Jordan Bardella iz kluba Domoljuba za Europu ocijenio je da "Golanijeva Sirija može biti mračna kao i prethodna" te da islamizam ostaje prijetnja u Africi, na Bliskom istoku i Europi. Stoga "moramo zaštiti Europu" i staviti je na prvo mjesto, rekao je.

Sličnog je mišljenja bio Milan Uhrik iz grupe Europa suverenih nacija, koji je rekao da "treba pomoći migrantima da se vrate kući" te ustvrdio kako su sirijski imigranti u Njemačkoj marširali božićnim sajmom uzvikujući "slava Alahu".

Hanna Neumann iz grupe Zelenih osudila je je pozive da se odmah krene u organizaciju povratka Sirijaca rekavši kako će Sirijci u EU biti ključni za obnovu države te da im treba dati vremena da se pripreme na povratak. "Odbijam odreći se nade za Siriju samo zato što neki ovdje potiču toksične rasprave o azilu", zaključila je.

Pozivi da se Sirijci "što prije pošalju kući čisto je rasističko licemjerje", ocijenio je Martin Schiderwan iz Ljevice. "Turska nastavlja napadati Kurde u Siriji, a Izrael okupira njezine dijelove", upozorio je i dodao da je turski čelnik Erdogan "diktator koji sanja veliko Osmansko carstvo" i surađuje s islamistima. 

HDZ-ovi eurozastupnici traže zaštitu kršćana

U raspravi je od hrvatskih zastupnika sudjelovalo troje HDZ-ovih, čija su izlaganja bila uglavnom usmjerena na potrebu zaštite kršćana u Siriji. Željana Zovko pozvala je kolege i EU da "ne budu naivni". "Trebali bismo se suzdržati od davanja povjerenja pojedincima koji su svrgnuli Asadov režim. Mnogi od njih su ratni zločinci i predstavljaju veliku prijetnju manjinama, posebno kršćanima, Židovima i jezidima", rekla je.

"Radikalizam se neće riješiti radikalizmom. Trenutačna obećanja koja pobunjenici daju manjinama neće se još dugo održati. Sastanak novog ministra za vjerska pitanja u Siriji s kršćanskim vođama kako bi im obećao zaštitu ne bi trebao odvratiti našu pozornost. Prije mnogo godina u Bosnu su došle Osmanlije i dale im istu dozvolu. A onda su u međuvremenu palili crkve, protjerivali ljude. A to se događa i u BiH s kršćanima, a kamoli u Siriji", ustvrdila je Zovko.

Sličnu poruku uputio je i Tomislav Sokol rekavši da "sama činjenica da se netko borio protiv Asada ne znači da je demokrat, uključiv i zaštitnik ljudskih prava".

"Najjača grupa koja je preuzela vlast u Damasku je HTS, koju se prije svega može opisati kao ekstremnu i islamističku (...). Ako tome dodamo činjenicu da je, od milijun i pol prijeratnih kršćana, u Siriji danas ostalo njih manje od 300.000 i da su ih progonili upravo islamističke pobunjeničke grupacije, jasno je da nije vrijeme za euforiju", rekao je Sokol i pozvao EU da "iskoristi sve metode pritiska" kako bi se zaštitili kršćani i druge manjine.

Davor Ivo Stier je rekao da pozdravlja "novi pristup Europske unije koji predvodi visoka predstavnica, koji je i pragmatičan, ali vodi računa o našim vrijednostima i interesima". "To mora biti, naravno, i zaštita kršćana, ali prvenstveno i zaštita sigurnosti europskih građana i Europske unije", poručio je Stier.