Tekst: S.C.H.
Foto: Ilustracija

EUROPSKA komisija je ozbiljno zabrinuta za opstanak monetarne unije i zajedničke valute, a njihova je zabrinutost potaknuta sve većim razlikama u konkurentnosti pojedinih članica i neravnotežom koja iz toga proizlazi.

To je mišljenje, prema pisanju njemačkog portala Spiegel Online, izneseno u dokumentu Generalne direkcije ekonomije i financija, pripremljenom za ministre financija Eurogrupe, a u njemu se iznosi strahovanje ekonomista da razlike između pojedinih zemalja koje su uvele euro "slabe povjerenje u zajedničku valutu i ugrožavaju opstanak monetarne unije".

Posebno zabrinjava situacija u Španjolskoj, Irskoj i Grčkoj, koje su proteklih godina napravile značajne proračunske deficite, zadužile su se velikim brojem kredita, a sada ne znaju kako izaći na kraj s ogromnim manjkom u državnim blagajnama.

Ekonomski stručnjaci EU-a predlažu tim zemljama hitnu sanaciju proračuna i gospodarske reforme, koje će obuhvatiti mjere poput usklađivanja plaća sa smanjenom produktivnošću i manjom konkurentnošću, a jedna od opasnosti na koju se treba računati jest i porast nezaposlenosti.

Reforme su ključne za opstanak monetarne unije

S druge pak strane, od nekoliko se ekonomski uspješnijih zemalja, a među njima su Njemačka, Austrija, Nizozemska i još neke, traži da potaknu potražnju na domaćim tržištima, ali i povećanje konkurencije u sektoru usluga te provođenje porezne reforme i bolju kreditnu politiku.

EU upozorava da članice eurozone nemaju alternativu te da se sve reformske mjere moraju poduzeti što je prije moguće, jer su one "od životnog značaja za dugoročno funkcioniranje monetarne unije".

Istovremeno, ministar financija Grčke Georges Papaconstantinou oštro je demantirao špekulacije medija prema kojima će ta zemlja biti prva koja će napustiti eurozonu i odreći se eura kao zajedničke valute zemalja članica Unije.

Grčka vlada je u teškim problemima, jer zemlja prolazi opasnu financijsku krizu, iz Europske središnje banke stižu oštre kritike zbog loše situacije u državnom budžetu, a u isto su vrijeme ulice grčkih gradova blokirali nezadovoljni farmeri, koji protestiraju i traže isplatu punog iznosa državnih poticaja, koji kasne već dva tjedna.

No kašnjenje poticaja uzrokovano je blokadom isplate poticaja od strane Europske unije, koja od Grčke zahtijeva da konačno sredi baze podataka o poljoprivrednim proizvođačima.

Javni sektor u Grčkoj tijekom 2009. godine zabilježio je deficit od čak 12,7 posto bruto društvenog proizvoda, što je četiri puta više od zadanog limita od tri posto za zemlje članice EU-a.