Ilustracija: 123rf

EUROPSKI parlament je usvojio tekst o mrežnoj neutralnosti ili neutralnosti interneta bez prihvaćanja amandmana koji bi zatvorili ozbiljne propuste na koje već godinama upozoravaju aktivisti, analitičari i stručnjaci. Rasprava je održano jutros, a u njoj je sudjelovalo samo 50 od ukupno 751 europskih zastupnika. Tekst je kasnije usvojen s 500 glasova za i 163 protiv. Zastupnik zelenih Jan Philipp Albrecht je konačni rezultat nazvao "prljavim dogovorom".

Ars Technica, portal koji posvećuje izrazitu pažnju slobodi na webu i porivima za regulaciju interneta, piše da su argumenti podrške tekstu bili razočaravajući i površni. Većina zastupnika je pažnju posvetila popularnoj mjeri ukidanja naknada za roaming koju su Vijeće Europske unije i Europska komisija ponudile "kao mrkvu" s kojom će zastupnike navesti da prihvate ostatak paketa. U raspravi je čak ponuđen netočan argument da će usvajanje amandmana spriječiti ukidanje roaminga. 

Neutralni internet

Princip neutralnosti interneta je da se prijenos svih vrsta podataka tretira jednako i da imućni ljudi ne bi trebali biti u mogućnosti plaćati za "brze linije" i široku propusnost, dok se istovremeno siromašniji korisnici prisiljavaju na korištenje "sporih linija". 

Dakako, ideja o neutralnosti interneta ne odgovara tvrtkama koje grade infrastrukturu ili pružaju druge usluge za prijenos podataka jer im onemogućuje da divovima poput Googlea ili Microsofta naplate veće iznose nogo malim korisnicima.  

Interes telekomunikacijskih tvrtki nadjačao interese korisnika

Iako je danas usvojeni tekst naizgled podržao princip neutralnosti interneta, velika većina analitičara i komentatora tvrdi da on sadrži ozbiljne propuste. Primjerice, u tekstu se nalazi provizija koja omogućuje "specijalizirane usluge". Potreba za navedenim je obrazložena dolaskom autonomnih vozila i drugih tehnologija kakva je automatsko javljanje o automobilskim nesrećama bez poziva vozača, ali su takvi izuzeci naširoko i nedovoljno definirani, što otvara prostor za zlouporabu.

Glasnogovornik grupe za digitalna prava EDRi je ususret današnjem glasanju za Business Insider rekao da će usvojene mjere postati zakonska obaveza i stupiti na snagu već ovog studenog. Iz organizacije kažu da će pokušati raditi s europskim regulatorima za podatkovni promet (BEREC) kako bi osigurali da se "razriješi nedorečenost teksta".

"Ovo je propuštena prilika," ocijenila je u reakciji na glasanje nizozemska zastupnica Marietje Schaake. "Previše pažnje je posvećeno interesima nacionalnih telekomunikacijskih tvrtki, a premalo korisnicima intereneta i budućnosti ekonomije. To je dovelo do nejasnog teksta o neutralnosti interneta koji ugrožava njegovu otvorenost".

Protivnici mjera

Među ključnim protivnicima danas usvojenih mjera je Sir Tim Berners-Lee, inovator zaslužan za stvaranje World Wide Weba. On je o usvojenom tekstu rekao da "prijeti inovaciji, slobodi govora, privatnosti i da kompromitira potencijal Europe da postane lider u digitalnoj ekonomiji".

Tu je i koalicija nevladinih udruga i organizacija "Save the internet" (Spasite internet) u kojoj su, među ostalima, EDRi (Europska digitalna prava), Britianska grupa za otvorena prava (ORG), La Quadrature du Net iz Francuske i Reporteri bez granica.

Svoje protivljenje su također izrazile brojne tehnološke tvrtke, uključujući BitTorrent, EyeEm, Foursquare, Kickstarter, Netflix, Reddit, Transferwise, Vimeo i YPlan. "Ovi problemi ugrožavaju budućnost inovacija kroz startupe i ekonomski rast u EU. Oni također stvaraju barijere za američke startupe i biznise koji traže ulazak na europsko tržište," navodi pismo objavljeno ususret glasanju. "Mi vjerujemo da je budućnost otvorenog interneta u EU ugrožena i da je potrebna hitna akcija".

Izvršni direktor EDRi-ja Joe McNamee je nakon usvajanja teksta rekao da je "Europski parlament izbjegao donošenje odluke o svim ključnim točkama. Nacionalni regulatori će sada morati odlučiti o potencijalnim zlouporabama" kakve su usporavanje veze prilikom preuzimanja torrenta, preferencijalno postupanje u trenutku kada su mreže opterećene, VIP tretman za pojedine tvrtke i slično.

Četiri ključna problema

Barbara van Schewick, profesorica prava na Sveučilištu Stanford je prošlog tjedna na svom blogu objavila četiri ključna problema s danas usvojenim tekstom. To su:  

"Prijedlog omogućuje pružateljima internetskih usluga  (ISP) da kreiraju brze linije za tvrtke koje plate naknade kroz sustav specijaliziranih servisa." Schewick kaže da je dio teksta o specijaliziranim servisima "preširok" i da će u "brojnim slučajevima omogućiti ISP-u da ponudi brze linije karakterizirajući pojedinu uslugu kao posebnu".

> Merkel pozvala na "katastrofalnu" podjelu interneta

"Prijedlog generalno dozvoljava 'nulti-rejting' i regulatorima ostavlja tek ograničenu mogućnost njegove kontrole, ostavljajući korisnike i tvrtke bez zaštite osim u krajnje prekomjernim slučajevima." Usluga koja ima "nulti rejting" se ne računa kao korištenje propusnosti i ne uračunava u troškove korištenja, što znači da bi tvrtke mogle platiti da im se prizna "nulti-rejting" i tako ostvariti poseban status na internetu. 

"Prijedlog ISP-u omogućuje da definira kategorije, usporava ili ubrzava promet u tim kategorijama, čak i kada nije gužva". ISP bi navedeno mogli koristiti za diskriminaciju pojedine vrste podatkovnog prometa, primjerice na P2P mrežama, odnosno prilikom preuzimanja torrenta. Van Schewick vidi i dugoročne posljedice takve prakse, jer enkripcija onemogućuje identifikaciju podataka koji se prenose pa će ISP jednostavno čitave servise, poput torrenata, staviti u "sporu liniju" kao što je to već slučaj u brojnim članicama EU. Navedeno bi pak moglo obeshrabriti enkripciju podataka kao takvu i internet učiniti nesigurnijim. 

"Prijedlog dozvoljava ISP-u da započne s preventivnim upravljanjem prometom zbog potencijalnog zagušenja, prema procjeni da bi ono moglo nastupiti. To znači da ISP može usporiti promet u bilo kojem trenutku, a ne samo kad nastupi gužva." Profesorica vjeruje i da u ovom dijelu teksta postoji mogućnost za zlouporabu jer ISP može uvesti diskriminirajuće brzine uz izliku da je to napravio "kako bi spriječio materijalizaciju zagušenja".   

Reda: Nisu isporučili niti roaming

Zastupnica njemačke Piratske stranke Julia Reda je rekla da Europski parlament u današnjoj raspravi zapravo nije isporučio niti obećani roaming. "Plan da se ukinu naknade za roaming je usvojen ususret reviziji cijena i raširenosti korištenja usluge. Čak i kad bi revizija bila završena do roka od 15. srpnja 2017. godine, naknade za roaming će ostati na "fair use" (poštena upotreba) razini i nastaviti otežavati rušenje barijera unutar Europe," pojasnila je.

Ipak, borba još nije gotova, kako je za Ars Technicu rekla Anne Jellema, izvršna direktorica Web zaklade koju je 2009. osnovano Berners-Lee: "U suštini, Europski parlament je vrući krumpir bacio prema tijelu europskih i nacionalnih regulatora i nacionalnom sudstvu. Oni će morati odlučiti kako implementirati ova spektakularno nejasna i nedorečena pravila. Teret je sada na tim grupama da poslušaju glas stotina tisuća zabrinutih građana i spriječe internet s dvije brzine."