Foto: Index

HRVATSKI porezni obveznici administraciju plaćaju gotovo 50 posto više u odnosu na prosjek Europske unije, pokazuju podaci Eurostata na temelju brojki iz 2015. godine.

Od ukupnog iznosa koji država godišnje troši, čak 19,5 posto odlazi na financiranje općih javnih usluga, u što su uračunati troškovi administracije i otplata javnog duga.

Izraženo u novcu, opće javne usluge koštale su nas 30,5 milijardi kuna, a ukupna potrošnja države 156,5 milijardi. Za usporedbu, prosjek Europske unije za ovu vrstu troška je 13,1 posto.

Po potrošnji na administraciju i javni dug pri samom vrhu EU

Osim što je hrvatska administracija po udjelu u ukupnoj potrošnji države pri samom vrhu - iznad nas je samo Cipar s 25 posto - te što su po rastrošnosti debelo iznad europskog prosjeka, postoci značajno odskaču i od usporedivih zemalja.

Tako na primjer, na administraciju i javni dug u Bugarskoj otpada samo 7,8 posto javne potrošnje, Češkoj 10,3 posto, Poljskoj 11,8 posto, Rumunjskoj 13,5 posto, Sloveniji 13,6 posto, Litvi 12,5 posto, Latviji 14, posto...

Ako pogledamo podatke i za zapadne, znatno bogatije zemlje EU-a, koje imaju daleko efikasniju administraciju, vidljivo je da su i njihovi postoci znatno niži u odnosu na Hrvatsku.

Zemlje koje su poznate po svojoj vrlo efikasnoj administraciji, kao Danska i Njemačka, na administraciju i opće javne usluge troše 13,5 posto ukupnog iznosa javne potrošnje, Austrija 13,3 posto, Irska 13,9 posto, Švedska 14,1 posto, Finska 14,9 posto - uglavnom, značajno manje od Hrvatske.

Kada bi se ti troškovi u Hrvatskoj smanjili na prosjek EU, došli bi do ušteda od otprilike 9 milijardi kuna godišnje.

Javna potrošnja - pola ekonomije

Osim što administracija neracionalno troši ogroman novac, pa se javne financije krpaju zaduživanjem i dizanjem poreza, podaci o javnoj potrošnji prikazani kao postotak BDP-a upućuju i na snažan utjecaj države na ekonomiju.

Javna potrošnja u Hrvatskoj iznosila je 156 milijardi kuna, što je gotovo 47 posto BDP-a. To je otprilike i prosjek Europske unije, ali znatno više od, naprimjer, Irske, gdje je javna potrošnja na razini od 29,4 posto BDP-a.

Kada pogledamo zemlje istočne Europe, javna potrošnja u Poljskoj je na 41,5 posto BDP-a, Bugarskoj 40,7 posto, Rumunjskoj 35,7 posto, Češkoj 42 posto, Litvi 35,1 posto, Latviji 37,1 posto,a iznad nas je Slovenija sa 47,8 posto.