PROMET u maloprodaji u Europskoj uniji i eurozoni u srpnju je na mjesečnoj razini smanjen, nakon skoka u prethodnom mjesecu, a slična kretanja zabilježena su i u Hrvatskoj, pokazale su danas procjene Eurostata.

Sezonski prilagođen obujam prometa u maloprodaji EU u srpnju je pao za 0,8 posto u odnosu na lipanj kada je prema revidiranim podacima porastao 5,1 posto. U eurozoni promet je na mjesečnoj razini pao 1,3 posto, nakon revidiranog 5,3-postotnog rasta u prethodnom mjesecu.

Vlade mnogih zemalja EU počele su u svibnju ublažavati mjere suzbijanja koronavirusa pa su kupci pohrlili u trgovine, kupujući najviše odjeću, obuću i tekstil. Navala je u lipnju popustila, a u srpnju je val sasvim splasnuo, pokazuju podaci Eurostata.

Tako je promet u maloprodaji neprehrambenih proizvoda pao 2,3 posto u EU, odnosno 2,9 posto u eurozoni. U lipnju je pak na mjesečnoj razini porastao za 10,4 posto u EU i 11,8 posto u eurozoni.

Najviše pao promet u trgovinama tekstila, odjeće i obuće

Unutar te kategorije proizvoda najviše je pao promet u trgovinama tekstila, odjeće i obuće, za 8,7 posto u EU i 10,6 posto u eurozoni, nakon što je u lipnju poskočio više od trećine. Znatno je pala i prodaja putem interneta i poštanskih narudžbi, za 6,7 posto u EU i za 7,7 posto u eurozoni.

U maloprodaji hrane, pića i duhana promet je u oba područja na mjesečnoj razini stagnirao, nakon pada u mjesecu ranije za 2,5 posto u EU te za 3,2 posto u eurozoni.

Izuzetak su bile benzinske postaje na kojima je promet porastao za 4,6 posto u EU i 4,3 posto u eurozoni. Njihov je rast ipak daleko blaži no što je bio u lipnju kada je poskočio 16,6 posto u EU i 19,3 posto u eurozoni.

Među zemljama čijim je podacima raspolagao Eurostat najviše je na mjesečnoj razini pao promet u Belgiji, za 5,1 posto. Slijede Finska i Estonija s padom prometa za dva, odnosno 1,5 posto.

U Hrvatskoj je sezonski prilagođen obujam prometa u maloprodaji u srpnju pao za 1,1 posto u odnosu na lipanj, kada je porastao za 4,5 posto.

Najveći rast prometa imali su Portugal I Rumunjska, od 3,9 posto, te Malta, od 3,2 posto.

Podaci za Češku, Grčku, Italiju i Cipar označeni su kao povjerljivi.

Blaži rast prometa na godišnjoj razini

U odnosu na srpanj prošle godine, promet u maloprodaji u EU je porastao za 0,7 posto, a u eurozoni za 0,4 posto, nakon 1,3-postotnog rasta u lipnju.

Gledano prema glavnim kategorijama proizvoda, najviše je usporio rast prometa u maloprodaji neprehrambenih proizvoda, na 1,5 posto u EU i 0,5 posto u eurozoni, nakon porasta za četiri odnosno 3,7 posto u lipnju.

Unutar te kategorije najviše je ponovo porastao promet u trgovini putem interneta i pošte, iako slabije nego u prethodnom mjesecu. U EU je porastao za 19 posto, a u eurozoni za 16 posto, nakon što je u lipnju bio veći za 28,6, odnosno 26,9 posto.

U toj skupini proizvoda najviše je pak na godišnjoj razini pao promet u maloprodaji tekstila, odjeće i obuće, za 23,7 posto u EU i za 25,8 posto u eurozoni. U lipnju je bio manji oko 17 posto u odnosu na prošlu godinu.

Znatan pad prometa zabilježen je i na benzinskim postajama, od 9,6 posto u EU i 10,8 posto u eurozoni, iako je ublažen na godišnjoj razini. U lipnju je pao za 13,4 posto u EU, a 14,2 posto u eurozoni.

U maloprodaji hrane, pića i duhana promet je porastao za 1,1 posto u EU i 1,5 posto u eurozoni, nešto snažnije nego u lipnju, kada je uvećan 0,6 posto, odnosno 1,1 posto.

Među zemljama članicama čijim su podacima raspolagali u Eurostatu, najveći rast prometa na godišnjoj razini imala je Irska, od 9,1 posto. Slijede Litva i Nizozemska s rastom od 6,8, odnosno šest posto.

Daleko najveći pad prometa zabilježen je u Bugarskoj, od 17,5 posto, a slijede Malta I Luksemburg, s padom prometa od 8,1, odnosno 6,1 posto.

U Hrvatskoj je obujam prometa u maloprodaji u srpnju prema istom mjesecu lani smanjen za pet posto, nakon 4,9-postotnog pada u lipnju.