Evo koje je tvrtke zabranila Kina (prije nego što je Amerika zabranila Huawei)
U TRGOVINSKO-TEHNOLOŠKOM ratu između Kine i SAD-a koji je eskalirao uredbom Donalda Trumpa kojom zabranjuje američkim tvrtkama suradnju s kineskim Huaweijem, mnogi analitičari u medijima i komentatori na društvenim mrežama zauzimaju stranu Pekinga.
>> Oružje u rukama kineske vlade ili žrtva lažnih optužbi? Ovo je priča o Huaweiju
Ovako otprilike glasi njihov glavni argument: SAD je licemjeran zato što je zagovarao slobodno tržište i globalizaciju dok mu je to odgovaralo jer je imao ekonomski i tehnološki primat. Sad kad Kina ugrožava taj primat, okrenuo se protekcionizmu kroz agresivne carine i zabrane pod izlikom zaštite nacionalne sigurnosti zbog navodnih - nedokazanih - opasnosti od špijunaže i sabotaže preko mobitela i druge telekomunikacijske opreme.
Prema ovom narativu, koji kineski režim i sam energično promiče, došlo je do nevjerojatnog paradoksa: komunistička Kina je postala ona koja štiti slobodno tržište i globalizaciju, dok ih SAD, na čelu s populistom Trumpom, ugrožava. No je li to baš tako?
Trump i njegova administracija već dulje optužuju Kinu da diskriminira strane, pogotovo američke kompanije koje žele poslovati u toj zemlji, krade im intelektualno vlasništvo konkurentskih tvrtki i manipulira svjetskim tržištima. A te su optužbe, što god mislili o Trumpovoj politici, daleko od neosnovanih.
>> Kina sad preko medija proglašava "narodni rat" protiv SAD-a. Što se događa?
Veliki kineski firewall
Kina je poznata po svojoj drakonskoj cenzuri interneta. Popis američkih internetskih stranica i aplikacija koje su blokirane takozvanim "Velikim kineskim firewallom" (Great Firewall of China) toliki je da ih je teško sve i nabrojati.
Na prvom mjestu je Google, najpopularnija svjetska web-tražilica čija je krovna tvrtka Alphabet nedavno najavila da neće pružati usluge kineskom Huaweiju i tako digla uzbunu među vlasnicima Huawei mobitela diljem svijeta. Prema stranici Greatfire.org koja prati kinesku cenzuru interneta, Gmail je u Kini kontinuirano blokiran najmanje od rujna 2014., a trenutno je blokiran 100%.
Gmail, Googleova e-mail usluga, blokiran je najmanje od studenoga 2014., a blokada je također 100-postotna. Google Maps, usluga za web-mapiranje pomoću satelitskih snimki, također je blokiran, no u Kini je dostupna posebna kineska verzija Google Mapsa. I druge Googleove usluge poput Google Docsa i Google Plusa također su 100% blokirane.
Blokiran Google, Facebook, YouTube, Twitter, Instagram...
Najpopularnija svjetska društvena mreža Facebook blokirana je još od srpnja 2009., također 100%. Najpopularnija svjetska stranica za objavu videa YouTube blokirana je 100% od ožujka 2009.
U Kini je od travnja ove godine blokirana i najveća internetska enciklopedija - Wikipedia.
Microsoftova e-mail usluga Hotmail, usluga za pohranu i objavu fotografija Flickr, društvena mreža Twitter i blogging-platforma Blogspot blokirani su, zanimljivo, u lipnju 2009., neposredno pred 20. godišnjicu masovnih prosvjeda na Trgu Tiananmen 1989. Twitter i Flickr su i danas blokirani, a Hotmail je u međuvremenu ugašen, odnosno zamijenjen Outlookom.
Instagram, popularna društvena mreža za dijeljenje fotografija i videa, blokiran je od rujna 2014. Društvena mreža Pinterest blokirana je od ožujka 2017.
...Dropbox, WhatsApp, Viber, Reddit, Twitch, New York Times
Usluga za pohranu i dijeljenje fajlova Dropbox blokirana je najmanje od lipnja 2014. Videoplatforma Vimeo blokirana je još od listopada 2009., a Tumblr, društvena mreža za microblogging, blokiran je od svibnja 2016.
Mobilna aplikacija za komunikaciju WhatsApp blokirana je u rujnu 2017. Viber, aplikacija istog tipa, blokiran je od listopada 2014. Reddit, društvena mreža za komentiranje vijesti i raspravu, blokiran je još od kolovoza 2011. Stranica za live-streaming Twitch.tv blokirana je od rujna 2018.
Osim ovih društvenih mreža i platformi, Kina blokira i niz američkih i drugih zapadnih medija. New York Times, Bloomberg, Time, Reuters, Economist, ABC News, Al Jazeera English i druge. Kinezi i strani posjetitelji u Kini u pravilu mogu zaobići ovu cenzuru preko inozemnih VPN-ova (virtualnih privatnih mreža), ali to ne mijenja činjenicu da se internet u Kini masovno cenzurira i da ta cenzura prvenstveno pogađa američke tvrtke. Osim toga, Kina se u posljednje vrijeme sve više obračunava s VPN-ovima kako bi održala cenzuru koja, prema objašnjenju komunističkog režima, štiti narod od "štetnih informacija".
>> Trump krenuo u rat s Huaweijem. Što to znači?
Naravno, treba ipak naglasiti da, dok su kineske zabrane za američke tvrtke imale posljedice samo na kineske mušterije i korisnike, Googleov prekid suradnje u skladu s Trumpovom zabranom utjecat će na korisnike Huawei uređaja diljem svijeta - pa tako i one hrvatske.
Trump je odlučio uzvratiti udarac, kud puklo da puklo
Osim toga, američke zabrane gotovo sigurno neće stati s Huaweijem. Kako piše Washington Post, sljedeća meta koju Trumpova administracija razmatra je Hikvision Digital Technology, najveći svjetski proizvođač opreme za videonadzor, čiji glavni dioničar je kineski režim.
Hikvision i druge tvrtke povezane s uspostavom "bigbrotherovskog" sustava nadzora za Ujgure, muslimansku manjinu u kineskoj provinciji Ksindžiang, mogle bi biti pogođene nizom američkih sankcija. Procjenjuje se da je čak 3 milijuna Ujgura zatočeno u režimskim kampovima, izjavio je američki pomoćnik ministra unutarnjih poslova za Aziju Randall Schriver. Peking sve poriče i tvrdi da se radi o dobrovoljnim centrima za obuku.
Također, američko ministarstvo trgovine navodno priprema nove regulacije kojima će se ograničiti uvoz 14 kategorija napredne tehnologije u Kinu, uključujući kvantna računala, robotiku i umjetnu inteligenciju.
"Kina je vodila tehnološki rat protiv nas, ali dosad je američka vlada jedva uzvraćala", kaže David Hanke, partner u tvrtki Arent Fox i bivši zaposlenik u Senatskom obavještajnom odboru. Ova izjava možda i najprikladnije opisuje motivaciju Amerikanaca za ekonomski rat koji sad vodi protiv Kine i Huaweija kao njene najveće tehnološke uzdanice. Bilo to pametno ili ne, Trumpova administracija je, nakon desetljeća američkog i zapadnog popuštanja Kini, odlučila uzvratiti udarac.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati