DOK SE SAD i Europa trude suzbiti jesenski porast zaraze koronavirusom, dvije manje nacije uspijevaju održati broj slučajeva pod kontrolom bez strogih ograničenja. Finska i Norveška mogu se pohvaliti najnižom stopom smrtnosti od covida-19 u Europi i niskom incidencijom zaraze koronavirusom, a pritom su uspjele sačuvati svoje ekonomije i društva od lockdowna, kojem je pribjegao ostatak kontinenta, piše The Wall Street Journal.

Iako je Švedska plijenila pažnju svojim odbijanjem uvođenja obaveznih ograničenja, uslijed porasta broja zaraženih i smrtnih slučajeva i to se mijenja, a njene dvije nordijske susjede sada su zapadni ekvivalent azijskim nacijama koje su uspjele izbjeći ono najgore u pandemiji.

Njihov je recept kratki i ciljani lockdown u ožujku, a nakon toga stroga granična kontrola uz obavezno testiranje i karantenu za sve putnike. Drugdje u Europi strogi lockdown u proljeće pomogao je smanjiti infekciju, ali veći dio kontinenta ponovno je otvorio granice, turisti su se tijekom ljeta pretvorili u inkubator novog i većeg vala zaraze. Čak i danas, kad su vlade uvele drakonske restrikcije, granice širom Europe uglavnom su ostale otvorene.

"Ovdje je život mnogo bliži normalnom nego u većini zemalja"

Nordijska mješavina mjera nudi lekcije zapadnim vladama koje se trude premostiti jaz dok cjepivo ne bude široko dostupno. Lockdowni koji su uvedeni izazivaju javnu frustraciju i uzimaju sve veći gospodarski danak.

"Ovdje je život mnogo bliži normalnom nego u većini zemalja", kaže Katja Kähkönen, kazališna redateljica iz finskog grada Tamperea. Njena nova predstava u subotu je imala premijeru pred ograničenim brojem gledatelja. Zbog propisa o distanci u kazalištima, na koncertima i u restoranima smije biti popunjena samo polovica mjesta. Nakon predstave Kähkönen je s kolegama pošla u talijanski restoran dok se u obližnjem baru održavao rock-koncert, što je u većini europskih zemalja trenutno nezamislivo, piše Wall Street Journal.

Finska i Norveška slijedile su slične stroge granične kontrole, obavezne karantene i detaljno traženje kontakata kako bi spriječile da se dogode žarišta infekcije. Putnici u Norvešku morali su pri dolasku imati negativan test i potom ostati 10 dana u certificiranom hotelu. Za prekršitelje su bile propisane visoke novčane kazne ili deportacija.

Situacija u Finskoj

Prema podacima Sveučilišta Johns Hopkins (stanje 23. studenoga), od početka godine se u Finskoj covidom-19 zarazilo 21.936 osoba, a 375 osoba je umrlo od posljedica zaraze. Ni u jednoj drugoj zemlji stopa zaraze nije tako niska. U Njemačkoj se u posljednje vrijeme toliko ljudi zarazi dnevno. Za usporedbu, u Danskoj, koja ima sličan broj stanovnika kao Finska, od početka pandemije virusom se zarazilo preko 70.000 ljudi. U Slovačkoj, koja također ima oko šest milijuna stanovnika, koronavirusom je inficirano preko 96.000 ljudi. Švedska, koja ima dvostruko više stanovnika, s 208.000 slučajeva covida-19 ima oko deset puta više zaraženih od Finske. Hrvatska, s nešto manje stanovnika od Finske, ima pet puta više inficiranih, 105.691, a umrlo je 1398 ljudi, piše Deutsche Welle.

Kada je širom svijeta u ožujku počeo rasti broj zaraženih, finska vlada je reagirala brzo i naredila dvomjesečni lockdown. Putovanja u Helsinki i iz njega, kao i u obližnje regije, bila su zabranjena. Također su zatvorili i škole i druge ustanove, a kasnije i restorane. To se dogodilo prilično rano, kada je broj inficiranih u toj skandinavskoj zemlji još bio neznatan.

Nema konfuzije oko mjera

Rano zaustavljanje dolaznih međunarodnih putovanja i uvjeravanje Finaca da ne putuju u inozemstvo temelj su finskog uspjeha, smatra Mika Salminen, ravnatelj Zavoda za zdravstvenu sigurnost te jedan od arhitekata pandemijske strategije. Kao posljedica, putovanja avionom pala su za 95 posto, a više od 94 posto Finaca odmaralo se u Finskoj od svibnja do kolovoza, dok su ostali uglavnom putovali u Norvešku.

"To znači da nismo uvozili infekcije kao mnogi u Europi", kaže Salminen.

Obje zemlje ističu se i postizanjem širokog političkog konsenzusa oko svojih pandemijskih planova. Mjere su se s vremenom jako malo mijenjale, pa nije bilo ni konfuzije koja se događala u ostatku Europe, a ankete su pokazale i široku potporu javnosti. U Norveškoj su vlada i opozicijske stranke održale zajedničku konferenciju za novinare u ožujku kako bi demonstrirale jedinstvo u potpori nacionalnoj pandemijskoj politici. Vlada je objavljivala stručne savjete kako bi naglasila važnost poštivanja mjera, a premijerka Erna Solberg čak je držala televizijske konferencije za djecu i sa svojim ministrima odgovarala na pitanja o pandemiji. Slično je bilo i u Finskoj u travnju.

Takav pristup donio je i gospodarske koristi. BDP u Norveškoj i Finskoj past će ove godine za 2.8 odnosno 4 posto, a procjenjuje se da će BDP u 2020. godini u Španjolskoj pasti 12.8 posto, a u Francuskoj i Velikoj Britaniji 9.8 posto.

Zdravstveni sustav

Što se tiče zdravstva, vlasti u Norveškoj i Finskoj uspijevaju pronaći porijeklo većine novih slučajeva koronavirusa, dok se u Njemačkoj, koja se s pandemijom nosi bolje nego većina europskih zemalja, ne može utvrditi gdje se zarazilo 75 posto slučajeva. Kad su norveške vlasti primijetile da je incidencija covida-19 veća kod nekih manjina, organizirale su sastanke u tim zajednicama i s njihovim vjerskim vođama i osmislile zajedničku informacijsku strategiju.

Norveška je u studenome imala porast broja novih slučajeva, a vlasti za to krive strane radnike koji izbjegavaju karantenu iskorištavanjem rupe u propisima, koja je u međuvremenu zatvorena. Činjenica je i da obje zemlje imaju prednosti zbog niske gustoće naseljenosti, sofisticirane digitalne infrastrukture, prvoklasnog sustava zdravstvene skrbi i relativno visoke razine povjerenja javnosti u vladu. Gotovo polovica od 5.5 milijuna stanovnika Finske koristi vladinu aplikaciju za praćenje kontakata s koronavirusom, što je među najvećim stopama u Europi, a postotak stanovnika koji poštuje pravila prelazi 80 posto, kaže glasnogovornica Ministarstva zdravstva Vivikka Richt.

"Kad vlada donese pravila da bi nas zaštitila od pandemije, ne izlazimo na ulice da bismo protestirati protiv njih kao u nekim drugim zemljama", rekla je Richt.

Takvo povjerenje bilo je ključno u suzbijanju zaraze u Norveškoj bez uvođenja drakonskih mjera, smatra tamošnji ministar zdravstva Bent Høie. Pozvao se na staru nordijsku tradiciju dugnada, neplaćenog komunalnog rada koji se provodi iz solidarnosti sa susjedima, kao recept za pobjedu protiv pandemije.

"Ljudi vjeruju vladi"

"Važno je da ljudi vjeruju ne samo vladi nego i jedni drugima. Oni znaju da će njihov susjed slijediti pravila ako ih slijede i oni", kaže Høie.

Nordijska kultura imala je i suptilniju ulogu u suzbijanju virusa. Dužnosnici iz obiju zemalja rekli su kako su činjenice da u jednoj obitelji obično ne živi zajedno više generacija i široko prihvaćena socijalna distanca pridonijele manjem proboju virusa među ranjive skupine.

"Finci su ljubazni, ali možda pomalo rezervirani kad je riječ o fizičkom kontaktu. Naš osobni prostor možda je malo veći nego kod Talijana", kaže Salminen.

Obje zemlje također su iskoristile ljeto za pripremu za zimski porast infekcije. Finska su sveučilišta u suradnji s vlastima online obučila tisuće ljudi da traže kontakte, dok je Norveška povećala kapacitete za testiranje kako bi svaki tjedan mogla testirati pet posto populacije.

I Norveška i Finska imaju decentralizirane sustave u kojima općine uživaju određenu slobodu u oblikovanju pandemijskih pravila. Glavni grad Oslo zabranio je ovaj tjedan posluživanje alkohola u svim barovima i restoranima nakon što su podaci pokazali da se virus brže širi među mladima koji su konzumirali alkohol.

I kompanije su se morale prilagoditi. Oko 9000 zaposlenika od njih ukupno 12.000 u OP Financial Groupu iz Helsinkija u proljeće je radilo od kuće. Danas ih tako radi 7000, ali samo 30 posto zaposlenika može zajedno biti nazočno u uredima, kaže Hannakaisa Länsisalmi, voditeljica ljudskih resursa u kompaniji.

Länsisalmi kaže kako se i dalje bavi svojih hobijem, klasični baletom, ali tijekom satova mora nositi masku, a grupa polaznika smanjena je na pet. Raduje se skorašnjem izvođenju Ščelkunčika u Finskoj nacionalnoj operi.

"To je prava predstava za božićno vrijeme, naravno, svi će nositi maske. Naša je mantra da je bolje spriječiti nego liječiti", zaključuje Länsisalmi za The Wall Street Journal.