Foto: FAH

IAKO su novčani fondovi najmanje rizični jer ulažu uglavnom u kratkoročne državne vrijednosnice i bankovne depozite koji nose male ali sigurne prinose, i među njima ima onih koji su prepoznali potencijal Agrokora šest mjeseci uoči sloma, pa su kupili komercijalne zapise Todorićeve kompanije, zbog čega su sada pretrpjeli snažan gubitak.

Tako je PBZ Euro novčani, po svom tipu ultrakonzervativni fond, zbog komercijalnih zapisa Agrokora od početka godine izgubio čak 7,6 posto. Mali ulagači koje je Index kontaktirao s pravom su nezadovoljni, jer je fond zapravo izgubio petogodišnji prinos.

Umjesto dobiti, od početka godine izgubili 7,6 posto

Prosječni godišnji prinos tog fonda od osnivanja je 2,6 posto, a sadašnjim padom vrijednosti udjela pao je ispod razine 2012. godine. U listopadu 2016. uz Agrokor je bilo vezano 5,7 posto ukupne imovine fonda. PBZ euro novčani fond bio je u vlasništvu Privredne banke Zagreb, a kasnije ga je preuzelo slovačko društvo za upravljanje VUB Asset Management, koje je u većinskom vlasništvu Intese, vlasnice PBZ-a.

Pitali smo u PBZ Investu, Društvu za upravljanje, kada je i zašto PBZ euro novčani fond kupovao komercijalne zapise Agrokora, jesu li smjeli uopće ulagati u Todorićevu kompaniju s obzirom na njezin rejting?

Uložili 30 mil. kuna četiri, odnosno šest mjeseci uoči sloma Agrokorovih obveznica

Odgovorili su nam da su Agrokorovi europski komercijalni zapisi kupljeni na primarnom izdanju 3. lipnja 2016. u iznosu od 2,5 mil. eura i 16. kolovoza 2016. u iznosu od 1,5 mil. eura. Dakle, taj je PBZ-ov novčani fond uložio oko 30 milijuna kuna šest, odnosno četiri mjeseca uoči sloma kompanije na međunarodnim tržištima.

"Radi se o instrumentu tržišta novca koje se u praksi na međunarodnom tržištu obično ne uvrštava na Burzu. Prilikom donošenja odluke o investiciji, Društvo ne smije koristiti isključivo rejting kreditnih agencija, sukladno Uredbi EU-a koja je implantirana i u naše zakonodavstvo, već se mora oslanjati na vlastitu kreditnu analizu. Prema korištenoj metodologiji, napravljenoj prema uzoru na metodologiju koju koristi Bloomberg, Agrokor nije imao niži rejting od državnog", odgovorili su Indexu.

Drugim riječima, oni su razvili vlastiti model vrednovanja kreditnog rejtinga koji im je opravdavao to ulaganje, i koriste ga uz Bloombergov terminala, koji uglavnom koriste financijske institucije.

Formalno, rejting Agrokora snažnije je pao tek u siječnju, ali je sumnja u potencijal kompanije bila javna tajna, nešto što bi se od profesionalaca koji vode fondove očekivalo da znaju. Znalo se za golemu kreditnu izloženost, preduge rokove plaćanja Agrokora koji nisu bili plod nagađanja, nego jasan pokazatelj da firma ima problema s gotovinom. Sve to ukazuje da vrijednosni papiri takve firme nisu baš pogodni za ultrakonzervativne fondove, kakav je novčani fond.

Barem teoretski, ulaganje u Agrokor mogli bi pravdati golemim naknadama koje fondovi uplaćuju svojim društvima za upravljanje, pa oni pritisnuti tim naknadama, a u želji za pozitivnim rezultatima, idu prema riskantnijim ulaganjima. Dobra je vijest što su te naknade s golemih 1 posto sada praktički ukinute i iznose 0,05 posto.

Kod PBZ euro novčanog fonda gubitak iznosi 7,6 posto, dok su Agrokorovi komercijalni zapisi predstavljali 5,7 posto imovine, što znači da je gubitak veći za tridesetak posto i plod je povlačenja imovine iz fonda. Moglo bi se zaključiti da su neki od njihovih ulagača bili oprezniji ili informiraniji od upravitelja fondom. Očito se dio investitora odlučio povući iz fonda kada su vidjeli slom Agrokorovih obveznica na burzi u siječnju. Jesu li sami bili dovoljno pametni ili ih je netko upozorio, možemo samo nagađati.

Nisu ništa znali o problemima u poslovanju Agrokora

Pitali smo u PBZ Investu kada su konkretno krenuli otpisivati sporne komercijalne zapise. U svom odgovoru zapravo prozivaju Burzu, Agrokor i rejting agencije, iako su prije toga napomenuli da imaju svoj model procjene.

"S korekcijom vrijednosti Agrokora u imovini fonda se nastupilo prilikom nastupa materijalnog događaja za kompaniju, odnosno blokade računa Agrokora i njegovih kompanija koje je uslijedilo 31.3.2017. Materijalni događaj je opisan kao valjani razlog za intervenciju u korekciju vrijednosti vrijednosnog papira.

Službenih informacija o problemu Agrokora nije bilo, naprotiv. Kada su članice koncerna od strane Zagrebačke burze bile upitane postoje li cjenovno osjetljive informacije koje su uzrokovale korekciju cijene njihovih dionica, odgovor je bio da "nisu upoznati s materijalnim činjenicama te da uredno ispunjavaju obveze propisane za Službeno tržište" te da je korekcija "posljedica negativne medijske pojavnosti većinskog dioničara". Dakle, ne spominje se problem u poslovanju, a Agrokor i njegovo poslovanje čine upravo te velike kompanije u njegovu sastavu.

Nastavno na rejting agencije, agencija Moody's koja je prva krenula sa snižavanjem kreditnog rejtinga Agrokora početkom siječnja, u Izvještaju je naglasila da su zabrinuti za buduću profitabilnost koncerna Agrokor, no da refinanciranje obveza u 2017. godini nije upitno. S obzirom na to da smo mi imali instrumente tržišta novca, isti su dospijevali u 2017. godini i sukladno tom tumačenju nije trebalo biti problema s dospijećem istih", odgovorila je Silvana Milić, članica uprave PBZ Investa.

Kako profesionalci donose odluke?
 
Ovakav odgovor mogao bi izazvati zabrinutost kod potencijalnih ulagača u fondove. Jer ako profesionalci donose odluke oslanjajući se na podatke s Burze, rejting agencija, optimistične izjave ministra financija Marića i vlastitog modela koji nije prepoznao problem Agrokora, onda ispada da bi fondove mogli voditi i amateri.

S druge strane, slučaj ovog fonda ukazuje i na problem ugleda rejting agencija, jer su one zaista do zadnjeg branile Agrokor, tvrdeći da neće imati nikakvih problema s financiranjem.

Isto kao što su bile iznenađene nakon sloma kojeg nisu prepoznale, sada su svaki put kada Agrokor ne isplati kupon za obveznicu također iznenađene pa mu ruše rejting, iako je svima poznato da su aktivacijom Lex Agrokora automatski zamrznute sve financijska obaveze kompanije.

Napomena: U prvoj verziji teksta pisalo je da PBZ Invest ne koristi Bloombergov terminal nego samo vlastiti model za procjenu rejtinga kompanija. No kasnije su nam javili da koriste oba modela za procjenu ulaganja, vlastiti i Bloombergov, što smo naknadno uvrstili.