ORGANIZACIJA za ljudska prava Survival International objavila je rijetke fotografije i snimke plemena Mashco Piro, domorodačke zajednice koja živi u prašumi te izbjegava kontakt s civilizacijom. Na fotografijama se vide domoroci na obali rijeke, u blizini područja na kojem koncesije imaju tvrtke za sječu drva.

Lokalna udruga za prava domorodačkog naroda FENAMAD kaže da pripadnici plemena posljednjih tjedana sve češće izlaze iz prašume u potrazi za hranom, vjerojatno zbog sve veće prisutnosti drvosječa. Domoroci su snimljeni krajem lipnja na obalama rijeke u regiji Madre de Dios, u jugoistočnom Peruu, blizu granice s Brazilom. 

Rijetko se pojavljuju izvan prašume

"Ove nevjerojatne fotografije pokazuju da velik broj izoliranih pripadnika Mashco Piroa živi samo nekoliko kilometara od mjesta na kojem će drvosječe krenuti s radom", rekla je direktorica Survival Internationala Caroline Pearce, prenosi Reuters. 

Više od 50 pripadnika plemena viđeno je posljednjih dana u blizini sela naroda Yine. Još jedna grupa od 17 njih pojavila se kod obližnjeg sela Puerto Nuevo, rekla je nevladina organizacija koja brani prava domorodačkog stanovništva. 

Pleme Mashco Piro nastanjuje područje između dva prirodna rezervata u Madre de Diosu. Rijetko se pojavljuje izvan prašume i ne komunicira puno s obližnjim narodom Yine ni s bilo kim drugim.  

"U ovo doba godine na plažama traže jaja kornjača, znamo pronaći njihove tragove u pijesku"

Nekoliko tvrtki za sječu drva drži koncesije unutar područja koje naseljavaju pripadnici plemena. Kompanija Canales Tahuamanu je pritom izgradila više od 200 kilometara cesta za svoje kamione.   

Peruanska vlada je 28. lipnja izvijestila da su lokalni stanovnici vidjeli pripadnike plemena Mashco Piro na rijeci Las Piedras, 150 kilometara od grada Puerto Maldonado, glavnog grada regije Madre de Dios. Domoroci su viđeni i preko granice u Brazilu, rekla je Rosa Padilha iz Misionarskog vijeća domorodačkog stanovništva brazilskih katoličkih biskupa. 

"Bježe od drvosječa na peruanskoj strani. U ovo doba godine na plažama traže jaja kornjača tako da znamo pronaći njihove tragove u pijesku. Za sobom ostavljaju mnogo oklopa kornjača. Ti ljudi nemaju mira jer su uvijek u bijegu", rekla je Padilha.