NA MARSU zbog njegove rijetke i suhe atmosfere nema puno oblačnih dana. Oblaci se obično formiraju na ekvatoru u najhladnije doba godine, kada je Mars najudaljeniji od Sunca.

No znanstvenici su prije jedne marsovske godine, odnosno dvije zemaljske, primijetili da su se oblaci iznad rovera Curiosity počeli formirati ranije nego što se očekivalo. Stoga su ove godine počeli već krajem siječnja snimati nebo kako bi uhvatili formaciju tih ranih oblaka. Pritom su snimili oblačke ispunjene kristalima leda koji su rasipali svjetlost zalazećeg Sunca, a neki od njih svjetlucali su u boji, piše NASA.

Oblaci u duginim bojama

Stručnjaci su otkrili da se ovi rani oblaci formiraju na većim nadmorskim visinama nego što je uobičajeno. Naime, većina oblaka na Crvenom planetu nalazi se na visini do 60 kilometara, a sastoje se od vodenog leda. Nedavno snimljeni oblaci koji su se nalazili na većoj nadmorskoj visini vjerojatno su bili formirani od smrznutog ugljikovog dioksida (suhog leda).  

Na snimkama s roverove kamere Mast, ili Mastcam, vidi se kako ovi oblaci doslovce sjaje. Neposredno nakon zalaska sunca njihovi kristali reflektiraju blijedu svjetlost naše zvijezde, zbog čega se čini kao da sjaje na tamnom nebu. Ovi noćni svjetleći oblaci (noktilucentni oblaci) postaju svjetliji dok se u njima stvaraju kristali, a zatim sve tamniji kada Sunce "padne" ispod njihove nadmorske visine.

No još je fascinantnije kada se usput radi i o iridescentnim oblacima. Ovaj fenomen zove se iridescencija ili irizacija, a oblacima daje izgled "okupanosti" u duginim bojama.

"Ako vidite da oblak svjetluca u pastelnom nizu boja, to je zato što su sve čestice u njemu približno identične veličine. To se obično događa neposredno nakon stvaranja oblaka koji su rasli istom brzinom", rekao je atmosferski znanstvenik Mark Lemmon s instituta Space Science Institute u Coloradu.

"Uvijek me iznenade boje koje se tada pojavljuju: crvena i zelena, plava i ljubičasta. Stvarno je super vidjeti nešto što sja s tako puno boja na Marsu", rekao je Lemmon.