TO JE SVIJET za sebe, američka zračna baza Ramstein. U zapadnoj Njemačkoj, u blizini grada Ramstein-Miesenbacha, prostire se veliko vojno područje s pistama, hangarima i brojnim zgradama. Ono je poput posebnog malog grada usred pretežno ruralne pokrajine Rheinland-Pfalz, strogo izolirano od brdovitog krajolika oko njega. Iako se zračna baza nalazi na njemačkom teritoriju, uživa imunitet poput stranog veleposlanstva. Njemački službenici i političari smiju ući samo uz pristanak američkog zapovjednika.

"Oko 9000 ljudi radi ovdje. Ovo je najveća američka zračna baza u Europi. U blizini se nalazi i Landstuhl Regional Medical Center, najveća američka vojna bolnica izvan SAD-a. Ukupno oko 50.000 Amerikanaca, uključujući njihove obitelji, živi u regiji oko Kaiserslauterna. Tu su posebne škole, trgovine i pružatelji usluga, a plaćanja se često obavljaju samo u američkim dolarima. Ove američke institucije također su vrlo važne za regionalno gospodarstvo toga kraja", piše Deutsche Welle.

Ramstein je postajao sve važniji

Sve je počelo 1952. godine u zračnoj luci koju su Hitlerove zrakoplovne snage koristile tijekom Drugog svjetskog rata te koju je američka vojska zauzela neposredno prije kraja rata 1945. godine. Zračna luka i administrativni dio postupno su postajali sve veći kompleks za američke trupe u Njemačkoj i konačno za NATO.

Od 1971. godine u Ramsteinu su stacionirani zapovjedništvo za vojni zračni prijevoz i njemu pripadajući transportni zrakoplovi. Godine 1973. sjedište zračnih snaga Sjedinjenih Država u Europi premješteno je iz Wiesbadena u Ramstein. Godinu dana kasnije Ramstein je dobio i zapovjednu službu NATO-a za upravljanje zračnim snagama. Iz Ramsteina NATO prati proturaketnu obranu saveza i svemirske aktivnosti država članica. NASA također ponekad koristi Ramstein za istraživačke letove.

Pretpostavlja se da je do 2005. godine - to nikada nije službeno potvrđeno - u zračnoj bazi bilo pohranjeno i nuklearno oružje koje je po mišljenju stručnjaka te godine povučeno. Baza Büchel u Eifelu sada slovi kao jedino mjesto u Njemačkoj gdje je pohranjeno američko nuklearno oružje.

Upravljanje borbenim dronovima

Zračna baza Ramstein od ogromne je važnosti za američke oružane snage širom svijeta. To je najvažnije čvorište za prijevoz tereta i trupa za američke zračne snage, posebno za misije u Africi, na Bliskom istoku i u istočnoj Europi.

Ramstein također ima posebnu i sve veću važnost preko svog centra za kontrolu leta kada je riječ o upravljanju operacijama američkih borbenih dronova širom svijeta. To je stalno iznova dovodilo do rasprava o mogućoj umiješanosti Njemačke u ciljano ubijanje osoba osumnjičenih za terorizam u Aziji i Africi. Tadašnji predsjednik SAD-a Barack Obama je 2013. godine, kada su mediji iznijeli ove tvrdnje, rekao da Njemačka nije "lansirna točka" (launching point) za napade bespilotnim letjelicama - ali to nije utišalo tvrdnje. Obama je napade dronovima proglasio najvažnijim sredstvom u takozvanom "globalnom ratu protiv terorizma".

Zračna baza također je dospjela u udarne vijesti u medijima zbog navodnih letova otetih osumnjičenika za terorizam u tajne zatvore preko nje.

Evakuacijski letovi iz Afganistana

Zračna luka također se redovito koristi za evakuacijske letove. Ramstein je odigrao ključnu ulogu u evakuaciji ljudi iz Afganistana u ljeto 2021., nakon dolaska talibana na vlast. Područje zračne baze privremeno je postalo ogromni šatorski grad gdje su bili smješteni evakuirani.

Od ruske invazije na Ukrajinu u Ramsteinu su se održavali i sastanci država koje podupiru Ukrajinu. Američki ministar obrane Lloyd Austin nekoliko je puta pozvan u zračnu bazu kako bi razgovarao s predstavnicima nekoliko desetaka zemalja o isporukama oružja Ukrajini. U međuvremenu se često govori o grupi Ramstein kada se govori o onima koji podržavaju Ukrajinu.

Teroristički napad i katastrofa na aeromitingu

U 1980-ima zračna baza Ramstein dva puta je bila na naslovnicama širom svijeta: u kolovozu 1981. teroristi iz frakcije Crvene armije izveli su napad eksplozivom na bazu, u kojem je dvadeset ljudi ozlijeđeno, neki teško. U to su vrijeme američki vojni objekti više puta bili meta ljevičarskih ekstremističkih terorista.

U kolovozu 1988. godine održan je aeromiting u Ramsteinu. Kada su se u zraku sudarili zrakoplovi talijanskog akrobatskog tima, jedan od zrakoplova srušio se na gledatelje. Odmah je poginulo 35 ljudi, još 35 ih je kasnije umrlo od zadobivenih ozljeda, a stotine su ozlijeđene. Bila je to jedna od najvećih katastrofa na aeromitingu u povijesti. Od tada više nije održan aeromiting u Ramsteinu.

Trump je želio manje američkih vojnika u Njemačkoj

Tijekom obavljanja dužnosti američkog predsjednika Barack Obama se nekoliko puta zaustavio u bazi Ramstein. Donald Trump također je to učinio kao predsjednik 2018. vraćajući se iz posjeta trupama u Iraku.

Donald Trump također je u ljeto 2020. godine najavio veliko smanjenje broja američkih trupa stacioniranih u Njemačkoj. Razlog je bila tvrdnja da Njemačka ne plaća dovoljno za svoju obranu. Naravno, to bi također utjecalo na Ramstein. Bivši vrhovni zapovjednik američkih trupa u Europi, general Ben Hodges, tada je oštro kritizirao planove. Hodges je govorio za časopis Der Spiegel o "kolosalnoj pogrešci" i dodao: "Odluka ilustrira da predsjednik nije razumio koliko su američke trupe stacionirane u Njemačkoj bitne za američku sigurnost."

Promjenom vlasti u Bijeloj kući nekoliko mjeseci kasnije, kada je predsjedničku dužnost preuzeo demokrat Joe Biden, odluka više nije važila. Ako Donald Trump bude ponovno izabran za predsjednika SAD-a, tada bi prisutnost američkih trupa u Njemačkoj, a time i važna uloga zračne baze Ramstein, ponovno mogla biti dovedena u pitanje.