NA SJEVEROISTOČNOJ obali španjolskog otoka Mallorce nalazi se špilja Coves d'Artà, čije su kamene formacije stalaktita i stalagmita živi svjedoci klimatskih promjena u prošlosti i koje istodobno upućuju na promjene koje tek slijede.

Najnovije istraživanje pokazalo je da špilja Arta, čiji se unutarnji prostor popularno naziva Odaja čistilišta i Odaja pakla, krije zastrašujuće tajne o podizanju razine oceana za koje se predviđa da će se uslijed velikih klimatskih promjena dogoditi u budućnosti, piše ScienceAlert. 

Analiza znanstvenika 

Međunarodni tim znanstvenika u svojoj nedavnoj studiji analizirao je mineralne naslage zvane speleoteme, prisutne u špilji u velikom broju. 

Speleotemi uključuju stalaktite i stalagmite i dolaze u više različitih oblika. Proces njihove formacije u obliku taloga očituje se u kemijskim reakcijama koje mogu trajati desecima, stotinama ili tisućama godina. 

Analiza tih geokemijskih naslaga može nam puno reći o uvjetima u okolišu u kojima je došlo do njihove formacije. 

U sklopu nedavne studije znanstvenici su analizirali tzv. freatička rastinja, pojave do koje dolazi uslijed potapanja podzemnih naseobina vodom iz oceana. 

Tim koji je predvodila geokemičarka Oana Dumitru sa Sveučilišta Južna Florida pronašao je šest formacija rastinja na više lokacija u špilji, na visini u rasponu od 22,5 do 32 metra iznad razine mora. 

Analiza uzoraka otkrila je da su se rastinja formirala u razdoblju pliocena, od prije 4,39 do 3,27 milijuna godina. Riječ je o posljednjem velikom toplom periodu u povijesti Zemlje, kada je drveće još raslo na Južnom polu. 

Važno za budućnost planeta 

Otkriće tima koje je svakako najvažnije kada je u pitanju budućnost planeta je središnje podrazdoblje unutar pliocena, koje je trajalo od prije 3,264 do 3,025 milijuna godina i koje se smatra analognim za buduće zagrijavanje uzrokovano ljudskim djelovanjem. 

To je zbog toga što je količina ugljikovog dioksida u atmosferi bila na približno istoj razini kao danas, dok su temperature bile dva do tri Celzijeva stupnja više od prosječnih na Zemlji u predindustrijsko doba, što je smjer u kojemu planet ide uzimajući u obzir trenutni nivo zatopljenja. 

Također je otkriveno da je prosječna razina mora u to doba bila 16,2 metra viša od današnje. 

Tim je ustvrdio da će se, čak iako se nivo ugljikovog dioksida u atmosferi stabilizira, razina mora vjerojatno opet povećati uslijed velikog otapanja leda, iako su procjene da će do takvog scenarija katastrofičnih razmjera proći još stotine, ako ne tisuće godina. 

"Uzimajući u obzir trenutnu situaciju, razina mora povećala bi se zbog potapanja velikih ledenih pokrova na Grenlandu i zapadnom Arktiku", rekla je Dumitru. 

Prognoze nisu dobre 

Scenarij bi čak mogao biti i gori u slučaju da ljudi ne pronađu način kako stabilizirati ili smanjiti količinu opasnih stakleničkih plinova u atmosferi te bi se razina mora tada povisila 23,5 metara, što se u povijesti posljednji put dogodilo prije četiri milijuna godina. 

S druge strane se, u slučaju da prosječno povećanje temperature ostane u razmaku 1,5-2°C, može očekivati povećanje razine mora dva do šest metara u odnosu na trenutnu. 

Nema dvojbe da nijedan od ovih ishoda nije dobar, no istraživanjem je potvrđena velika razlika u porastu razine mora koju bi se moglo postići ako bi čovječanstvo zadržalo porast globalnih temperatura u granicama od 1,5-2°C . 

Iako je primarni cilj znanstvenog istraživanja bio istražiti kemijski sastav špilje koji potječe iz prapovijesnog doba u svrhu mogućnosti oblikovanja modela ledenih pokrova u budućnosti, znanstvenici nisu mogli prijeći preko crne prognoze koja čeka naš planet u slučaju da se ništa ne poduzme po pitanju globalnog zatopljenja. 

"Utvrđivanje prosječne razine mora tijekom pliocena važno je radi naše mogućnosti da predviđamo, prilagođavamo se i utječemo na globalno zatopljenje u budućnosti", stoji u njihovoj zajedničkoj izjavi.