KOLABORACIJA Event Horizon Telescope (EHT) je prije dvije godine, nakon višegodišnjeg rada, objavila nevjerojatnu snimku horizonta događaja crne rupe, na kojoj se može vidjeti aureola prašine i plina te silueta crne rupe koja je od nas udaljena 50 milijuna svjetlosnih godina (slika dolje).

Sada su stručnjaci pomoću istog teleskopa, odnosno njihove mreže, uspjeli uhvatiti do sada najdetaljniji prikaz mlaza plazme koji je izbacila supermasivna crna rupa u središtu galaksije Centaur A.

EHT je uspio detaljno snimiti ova dva nevjerojatna svemirska fenomena jer se ne radi o običnom teleskopu koji se nalazi na površini našeg planeta ili u njegovoj orbiti - već o onome za koji se može reći da je veličine cijele Zemlje. Naime, znanstvenici su domišljato pretvorili niz radioteleskopa smještenih diljem svijeta u snažnu mrežu, odnosno virtualni teleskop veličine planeta.

Galaksija Centaur A

Što se vidi na fotografiji?

Što se tiče ove nove fotografije izboja plazme (slika dolje), radi se o nevjerojatnoj snimci iz više razloga. Prvo, prikazuje središte galaksije koja je od nas udaljena oko 12 milijuna svjetlosnih godina. Ova galaksija je nama najbliži izvor snažnih radiosignala, a poznata je po svojoj crnoj rupi koja izbacuje divovske mlazove plazme.

"Ovi podaci omogućili su nam da prvi put proučavamo relativistički mlaz na skali udaljenosti koju svjetlost prijeđe unutar jednog dana. S visokom razinom razlučivosti promatrali smo područje u kojem se krije začetak divovskog relativističkog mlaza koji supermasivna crna rupa lansira iz srca galaksije do njenih krajnjih granica", rekao je voditelj studije, astronom Michael Janssen s Instituta za radioastronomiju Max Planck.

Drugo, ove snimke u visokoj rezoluciji podudaraju se s teorijom opće relativnosti, čime je EHT opet dokazao da je Einstein bio u pravu, piše Science Alert.

Najnovija fotografija EHT-a (središnja slika dolje) prikazana je u usporedbi s prijašnjom najboljom snimkom tog mlaza (lijevo) i mlaza koji izbacuje M87* (desno). Na njoj se vidi gdje mlaz završava, što je prilično važno.

"Vanjski rubovi mlazova su područja na kojima će najvjerojatnije doći do ubrzanja čestica i iz kojih mogu nastati kozmičke zrake iznimno visokih energija", kazao je Janssen.

Što su točno mlazovi plazme?

"Supermasivne crne rupe koje se nalaze u središtima galaksija poput Centaur A hrane se plinom i prašinom koje privlače svojom snažnom gravitacijom. Taj proces oslobađa velike količine energije i zračenja, zbog čega jezgru galaksije nazivamo aktivnom. Većina materije koja se nađe u neposrednoj blizini ruba crne rupe, takozvanog horizonta događaja, upast će u nju. Međutim, manji dio elementarnih čestica dobit će ogromno ubrzanje i pobjeći daleko od crne rupe relativističkom brzinom gotovo jednakom brzini svjetlosti", stoji u priopćenju za javnost.

"Astronomi se oslanjaju na različite teorijske modele da bi bolje razumjeli kako se materija ponaša u blizini crne rupe i kako se formiraju mlazovi relativističkih čestica. Mnogi detalji ovih procesa trenutno nisu poznati, a poseban je misterij kako mlazovi ostaju tako usko usmjereni putujući preko cijele galaksije. Jedan od ciljeva EHT-a je rasvjetljavanje ovog zanimljivog pitanja", dodaje se.

"Nova radijska slika relativističkog mlaza u neposrednoj blizini crne rupe u galaksiji Centaur A pokazuje da je on sjajniji na vanjskim rubovima nego prema sredini. Ovo svojstvo primijećeno je u nekolicini drugih relativističkih mlazova, ali ni u jednom slučaju nije bilo ovoliko jasno izraženo", pišu znanstvenici.

Znanstveni rad o mlazu plazme u Centauru A naziva Event Horizon Telescope observations of the jet launching and collimation in Centaurus A objavljen je u časopisu Nature Astronomy. Voditelj istraživanja je Michael Janssen, a u njemu su korišteni podaci kolaboracije EHT.

>> Upoznajte Hrvata koji je radio na prvoj fotografiji crne rupe u povijesti

Treba napomenuti da u kolaboraciji EHT sudjeluje i naš znanstvenik Mislav Baloković, koji je imao svoje prste i u stvaranju prve snimke crne rupe u povijesti. Baloković je studirao u Zagrebu, Splitu, na uglednom američkom Caltechu i Harvardu. Sudjeluje u NASA-inu projektu NuSTAR i u kolaboraciji Event Horizon Telescope. Glavna istraživačka zanimacija mu je, kako kaže, rendgensko zračenje aktivnih galaktičkih jezgri.