UVIJEK kada se u Francuskoj diskutira o tome kakva opasnost prijeti od takozvanog "političkog islama", vrlo brzo se počne govoriti o "islamskom separatizmu", piše Deutsche Welle.

Taj pojam je početkom ove godine kreirao politolog Bernard Rougier. U svom bestseleru "Teritoriji osvojeni od strane islamizma" on je opisao propagandu islamističkih imama, te identificirao gradske kvartove u cijeloj Francuskoj koje kontroliraju islamisti.

Već u proljeće ove godine je francuski predsjednik Emmanuel Macron kao svoj politički prioritet označio borbu protiv radikalne ideologije. Početkom listopada je upravo taj izazov bio i glavna tema njegovog velikog govora o stanju nacije: "Ne možemo pobjeći od zaključka da u Francuskoj postoji radikalni islam", rekao je predsjednik. To je islam koji banalizira nasilje, koji potkopava vrijednosti Republike, precizirao je Macron. I samokritično dodao: "Mi smo sami stvorili naš separatizam. Naša je Republika dozvolila getoizaciju – stvaranje gusto naseljenih područja u kojima vlada bijeda."

"Zakon protiv separatizama"

Kako bi se korigirao taj razvoj, predsjednik namjerava zatvoriti radikalne škole Kurana, ubuduće bi se imame trebalo obrazovati u Francuskoj, a financiranje islamskih udruženja i džamija ubuduće bi se trebalo intenzivnije zakonski regulirati – pogotovo financijsku podršku iz inozemstva. Predsjednik je naložio svojoj vladi da pripremi "zakon protiv separatizama".

Rad na zakonu, kojim bi se trebalo boriti i protiv govora mržnje na internetu, upravo se privodi kraju. On će biti tema idućeg sastanka Ministarskog vijeća u srijedu. Zakonom se, između ostaloga, roditeljima planira zabraniti da odjavljuju djecu iz državnih škola kako bi ih podučavali kod kuće – što je do sada bila uobičajena praksa u nekim muslimanskim kvartovima u Francuskoj.

Borba protiv radikalnih propovjednika

Paralelno s izradom novog zakona, vlada u Parizu želi demonstrirati i djelotvornost u borbi protiv radikalne ideologije. Nakon što je jedan islamist učitelju Samuelu Patyju 16. listopada ove godine odrubio glavu, pritisak je na vlasti dodatno porastao. Šef MUP-a Gérald Darmanin je ovih dana preko Twittera najavio sveobuhvatnu kontrolu džamija: sumnja se da 76 džamija i drugih vjerskih objekata, kako kaže ministar, potiču separatizam.

U jednom radijskom intervjuu Darmanin je najavio da će načelnici općina s istragom početi u četvrtak (3.12.) popodne. Na koncu velikog pretresa moglo bi se dogoditi da se neke džamije i religiozne objekte – zatvori.

Sumnjive džamije

Radi se o 76 objekata, u Francuskoj trenutno postoji više od 2600 džamija i vjerskih objekata – time je jasno da se pažnja države fokusira na jednu malu manjinu vjerskih objekata. Oni se nalaze po cijeloj zemlji. U regiji oko glavnog grada Pariza, kako pokazuje jedan izvještaj istražitelja, iz kojeg citira list "Le Figaro", na toj je listi 16 objekata. 

Među tih 76 džamija i vjerskih mjesta, vlasti su očito identificirale 18 lokacija koje su istražiteljima posebno sumnjive. U izvještaju se spominje jednu džamiju koja je ignorirala uredbu o zatvaranju koju je izdao nadležni gradonačelnik. Jedna druga džamija je službeno već zatvorena, ali i dalje radi ilegalno. U nekoliko džamija su, kako se tvrdi, propovijedali imami koje se sumnjiči za terorizam, odnosno imami koje nadziru tajne službe.

Tradicija religioznih sloboda

U francuskoj povijesti nikada nije zabilježena slična kampanja nadzora džamija od strane svjetovnih vlasti, država se u Francuskoj tradicionalno ne miješa u religiozna pitanja. 

Aktualna vlada doduše ne dovodi pod znak pitanja načela laicističke države, ali očigledno itekako namjerava intenzivnije kontrolirati rad islamskih religioznih zajednica nego što je to do sada bio slučaj. No, baš kao i u drugim zemljama, u toj namjeri se suočava s otežavajućom činjenicom da su muslimani organizirani preko udruženja kojima se ne upravlja centralistički.

Predsjednik Macron je od krovnog udruženja islamskih udruženja, Vjerskog vijeća francuskih muslimana (CFCM) zatražio da do 7. prosinca potpiše "Povelju o vrijednostima Republike". Ta povelja bi trebala biti svojevrsni vodič za rad imama. Njihovo obrazovanje bi ubuduće trebalo jamčiti i nadzirati Vijeće imama. Po svemu sudeći će se ono morati upisati i u jedan registar, a država bi trebala imati pristup svim podacima. Do sada u Francuskoj nije bilo većih ograničenja u pogledu angažmana imama – džamije su tako mogle pozvati i propovjednike iz inozemstva, koje se također plaćalo iz inozemstva.