OD OVOG tjedna škole u gotovo polovici županija prelaze na djelomičnu nastavu na daljinu.

Hoće li to smanjiti broj novozaraženih koronavirusom, kakve su posljedice takve nastave na mentalno zdravlje djece i mladih, kada će se cijepiti prosvjetni djelatnici? To su neka od pitanja na koja su pokušali odgovore u HRT-ovoj emisiji U mreži Prvog dati gosti, glavni savjetnik ministra znanosti i obrazovanja Božo Pavičin, glavna tajnica Sindikata hrvatskih učitelja Ana Tuškan i predsjednica Zagrebačkoga psihološkog društva Sena Puhovski. 

"Ako će brojke rasti, i u Zagrebu će se prijeći na online nastavu"

Pavičin je rekao da Zagreb i Zagrebačka županija još četiri dana ne idu na online nastavu. 

"Zasad 10 županija ima neki oblik online nastave - sve dalmatinske županije, Karlovačka, Bjelovarsko-bilogorska, Krapinsko-zagorska, Istarska, Varaždinska, Bjelovarska, Primorsko-goranska. Broj zaraženih raste u cijeloj populaciji, i među učenicima i djelatnicima, no one nisu kao u prosincu. U Zagrebu je 3 ili 4 puta manje pozitivnih učenika nego kada se prešlo na online nastavu u studenom. Ako će brojke rasti, poslije praznika i u Zagrebu će se priječi na online nastavu", kazao je. 

Škole ne izriču mjeru samoizolacije, izriču ih epidemiolozi.

"Želimo jasan stav kad će se početi cijepiti prosvjetni djelatnici"

Tuškan je istaknula problem samoizolacije u koju su neki razredi s nastavnicima išli i više puta. 

"Odluke o online nastavi donose se u zadnji trenutak, potrebne su pripreme, mijenjati sve, obavještavati roditelje, učenici ne znaju što će biti sutra i to stvara dodatni stres. Velika je razjedinjenost u stavovima oko online nastave i cijeli taj pritisak utječe na učenike, imaju tjeskobe, povećala se agresivnost, nedostatak motivacije, povlačenje u sebe. Negativna strana online nastave je i nedostatak koncentracije, motivacije učenika. Mi želimo jasan stav kada će se početi cijepiti prosvjetni djelatnici, a jedina informacija koju imamo je - kada dođe nova pošiljka", rekla je. 

Pavičin je kazao da, prema analizama, od 1. - 4. razreda osnovne škole 95% učenika imalo je više od 90% nastave uživo, od 5. - 8. 90% je bilo 85% na nastavi, a srednje škole oko 75% na nastavi. 

"Hrvatska je u vezi online nastave izabrala model prema kojem se prati situacija i prema tome se donose odluke. Učenici se najviše boje za sigurnost svojih ukućana, prema istraživanju koje je u Zagrebu provela Poliklinika za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba.

Čim se oslobodi veća doza cjepiva, ide se s tim, čak smo već krenuli sa Sisačko-moslavačkom županijom s cijepljenjem, prošlo je, nismo htjeli raditi od toga PR priču. Tamo je organizirano cijepljenje za sve odgojno-obrazovne djelatnike, uvijek nas pitaju vrtići što je s njima ili s visokim obrazovanjem. Oni su svi unutra. Bili su svi od vrtića do fakulteta. Nažalost, s obzirom na to da je bila priča o AstraZeneci, jedan veći broj ljudi je odustao od cijepljenja.

To su neki problemi s kojima se mi susrećemo. Krećemo s ostalim županijama čim sleti neka veća doza cjepiva, dakle to se može očekivati odmah u ovim županijama gdje je incidencija veća. Mi možemo iz aplikacije izvaditi tko se sve prijavio, ali budući da su to prioritetni djelatnici, ide se na to da se organiziraju punktovi i da dolaze samo ti djelatnici", naveo je primjer.

HZJZ će cijepljenje organizirati na punktovima, čim dođe veća doza cijepljenja.

Tuškan je upitala hoće li prosvjetni djelatnici biti prioritet kada počne s radom punkt za cijepljenje 7. travnja te hoće li se u vezi s time poslati jasna uputa liječnicima obiteljske medicine. Pavičin je odgovorio da su prosvjetni djelatnici prioritet, nakon starijih. 

"Mijenja se slika mentalnog zdravlja djece i mladih, zabrinjava i što nema jasnog plana ni strategija"

Puhovski je naglasila da se slika metalnog zdravlja djece i mladih mijenja, a zabrinjava to što nema jasnog plana niti prevencijskih niti intervencijskih strategija što je najopasnije. 

"Posljedice ćemo viđati još puno godina, a o tome se ne govori. Na području Banovine je broj stručnjaka koji pružaju pomoć djeci i mladima izuzetno mala. Velik je broj ljudi koji traže pomoć za djecu, veći je broj djece koja se samoozljeđuju, puno je djece koja pokazuju strah od odlaska u školu, djece sa simptomima tjeskobe i depresivnosti, mladih ljudi koji osjećaju besperspektivnost i beznađe. Najalarmantnije je da odrasli ili ne znaju ili ne žele znati i ne poduzimaju ništa", kazala je. 

"Škole dobro znaju sve o svojoj djeci", kazao je Pavičin pa nastavio:

"Djeci se u ovoj krizi najviše oduzelo kako bi se zaštitilo druge"

"Ako se dogodi nekakav problem, škola može pozvati mobilni tim da vidi ima li potrebe za liječenjem, uključuje se roditelja i dijete na daljnje postupanje. Djeci se u ovoj krizi najviše oduzelo, djetinjstvo i mladost, kako bi se zaštitilo druge. Ne smijemo djeci na leđa stavljati da su odgovorni za ovu krizu", rekao je, pohvalivši Borisa Jokića i ministra obrazovanja Radovana Fuchsa, za koje je rekao da su jedini pozvali da se djecu pusti na miru.

"Zadnji put kada smo upozorili na nedostatak psihologa i pedagoga, tadašnja ministrica Blaženka Divjak rekla je da ih ima, ali su neravnomjerno raspoređeni. Tražili smo programe prevencije stresa, jačanje motivacije i kognitivnih sposobnosti, a osim floskula jesu-nisu superširitelji, u nacionalni kurikulum trebao bi se uključiti program zaštite i prevencije. Mobilni timovi su vatrogasne mjere koje dugoročno ne rješavaju problem", rekla je Tuškan.

"Jedan psiholog na 1200 učenika ne može pokriti sve potrebe"

Na pitanje ima li zdravstveni sustav kapaciteta za pružanje pomoći djeci, Puhovski je odgovorila da nitko ne govori da škole ne rade te naglasila da nemaju uvjete i nemaju dovoljno kako bi radile ono što je potrebno.

"Jedan psiholog u školi na 1200 učenika ne može pokriti sve potrebe djece. Priča s mentalnim zdravljem nije ništa novo, mi nemamo strategiju za zaštitu mentalnog zdravlja od 2016. godine. Sada na površinu dolazi sve što ne valja, a rješenje nije mobilni tim. Pomoć ne mogu dobiti niti u sustavu, jer se čeka nekoliko mjeseci, niti kod privatnika. Država ne omogućava uvjete za rad stručnjacima, pedagozima, psiholozima, socijalnim pedagozima, defektolozima", rekla je.

Pavičin se složio da se na termin jako dugo čeka, iako nije isto posvuda.

"Djecu i mlade se spominje isključivo u kontekstu širitelja zaraze"

"Škola nije samo mjesto učenja, nego je život za djecu, mjesto gdje zadovoljavaju razne druge izrazito važne razvojne socioemocionalne potrebe", kazala je Puhovski. Kriteriji prema kojima se određuje online nastava nisu više zdravstveni, nego i organizacijski. Način na koji vlada i stožer komuniciraju s djecom je vrlo važan. Spominje ih se isključivo u kontekstu širitelja zaraze, nedogovornih mladih ljudi i to se može vrlo lako ispraviti i početi s njima komunicirati na adekvatan način koji bi pokazao da su važni u ovoj zemlji", poručila je Puhovski.

Tuškan je istaknula da je djeci u ovoj pandemiji sve zabranjeno, na zaposlenike u školi vrši se veliki pritisak, teško je mladima, a oni koji im trebaju dati primjer ne daju, jer ne vrijede ista pravila na sve. "Moramo hitno pružiti pomoć mladima", rekla je.

Stožer ne komunicira direktno s djecom, kazao je Puhovski.