"U Hrvatskoj su ugrožena najtemeljnija ljudska prava. Koja prava? Pravo na jednakost pred sudovima, pravo na privatno vlasništvo nije riješeno, pet posto zemljišnih knjiga je sređeno i opet glumimo pluralnu demokraciju. Temelj ljudskog prava je pravo na istinu. Kad govorimo o istini, evo izložbe o Jasenovcu, sad se održava. 700 tisuća žrtava, opet falsificirana povijest. Kad ćemo shvatiti da u Hrvatskoj još vlada jedna profesionalna velikosrpska agentura, tu u ovoj državi, koja namjerno skriva spiske, prave spiske o tim žrtvama, ne samo Jasenovca nego Drugog svjetskog rata? Kad ćemo toga biti svjesni?" upitao se Glasnović.  

 

 

"Nas se vani gleda ekskluzivno kroz povijest Drugog svjetskog rata, a još nemamo službenu povijest tog razdoblja. Tu sjede neki ljudi, doktori povijesti znanosti i tako dalje... Što se događa ovdje? Jel se čudimo tome? U vladi gospodina Josipovića 50 posto su bili u vladi, kabinetu tamo, suradnici UDBA-e, članovi Komunističke partije i jugofili kao Dejan Jović. Čega se mi čudimo? To su profesionalni antifašisti koji su plaćeni da drže Hrvatsku na optuženičkoj klupi. Oni su se uvukli u medije, vladine udruge i tako dalje", dodao je Glasnović.

 

 

"Jasna Babić, preminula, pokoj joj duši, ona je doajen hrvatskog istraživačkog novinarstva, a bila je vezana za grupu Labrador koja je rušila spomenike na Židovskom groblju devedesetih godina. Doajen hrvatskog istraživačkog novinarstva, što se može očekivati?" kazao je Glasnović u saboru.

 

"Što je s arhivama koje tražimo iz Beograda? O tome sam govorio, o secesiji, to je trebalo vratiti, no s time se još danas obmanjuje globalna javnost. Slovenci su napisali knjigu. Slovenija 45.te godine, imate 17 tisuća tamo spomenutih koje su poubijali komunisti nakon Drugog svjetskog rata, skoro po imenu. Knjiga je plasirana na globalno tržište. Gdje su naše žrtve? Nigdje. Totalni autizam naših profesionalnih arhivista i profesionalnih antifašista i čudimo se", dodao je Glasnović.

 

 

"Armenci su stavili DVD na jedan tjednik, Time Magazin prije nekoliko godina, da objasni njihovu tragediju kad su stradali pod Turcima. Pun pogodak. Ukrajinci imaju Holodomor, svaki grad u Kanadi ima spomenik žrtava komunizma. I Srbi su ispred nas. Formirali su komisiju za ratne žrtve nakon 44. godine, a šta mi radimo po tom pitanju? Ima 18 tisuća imena zabilježenih. Evo, petnaest kuna košta, sad je ušao Roman Ljeljak dolje u Srbiju i našao je spisak tisuća i tisuća pobijenih Hrvata 44. godine u Srbiji. To dajem Vladi da malo pogledaju. Spisak je napisan za medije. Što radi hrvatska inertna diplomacija? Ništa", kazao je Glasnović.

 

"Spomen područje Jasenovac? To što se sad događa u New Yorku - sklopilo je dogovor srpsko Ministarstvo prosvjete, Institut za holokaust u Izraelu 28. ožujka 2017. Kakav je dogovor spomen područja Jasenovac koje danas klasificira povijest i zato je dobro plaćeno. Velikosrpski imperijalizam - kada ćemo to osuditi? To je srž svih zala na ovim prostorima, a tu sjede glave koje ne znaju tko ih napada. I to ponavljam kao papiga i ponavljat ću dok nisam 6 metara pod zemljom, da je najveći problem ovdje velikosrpski imperijalizam koji je od 1912. do 99. pobio stotine tisuće ljudi na ovim prostorima, što pod kokardom, što pod petokrakom. A šuti se o tome, on je rehabilitiran ovdje. Također je rehabilitiran titoizam koji je pobio stotine tisuća ljudi", dodao je Glasnović.

 

 

"Otvara se u Washingtonu sljedeće godine muzej za žrtve komunista, gdje su tu Hrvati? Nigdje. Što je s Rezolucijom 1481? Ništa. Za osudu komunizma. I dok smo danas stajali ovdje, da se sjećamo žrtava holokausta, kad ćemo stajati za žrtve komunista? Komunizma? Režima? Stotine milijuna žrtava propale ekonomije. Ekonomija je propala 90.te, radi titoizma. I što je najgore, od uništenih umova i mozgova. To je najveća prepreka hrvatske države. Mentalna baština komunizma, to se isto prešućuje. I na kraju, kakvu budućnost ima država koja plaća da se falsificira povijest? Strahota", zaključio je svojih pet minuta u saboru Željko Glasnović, Klub zastupnika Neovisni za Hrvatsku.

 

SDP-ov saborski zastupnik Bojan Glavašević u petak je reagirao na istup nezavisnog zastupnika Željka Glasnovića u stanci sjednice, nazvavši govorom mržnje njegove poruke sveučilišnom profesoru Dejanu Joviću i pokojnoj novinarki Jasni Babić koje je nazvao udbašima i jugofilima.

 

"Glasnovićev istup doživio sam kao govor mržnje. Ne znam u kojem trenutku je postalo prihvatljivo da se stavlja meta na leđa, primjerice, sveučilišnom profesoru Dejanu Joviću i pokojnoj novinarki Jasni Babić", komentirao je Glavašević. "Ne znam u kojem trenutku bez ikakvog argumenta je postalo prihvatljivo da ignoriramo da ljudi koji su izabrani u Hrvatski sabor bez ikakve sankcije, bez ikakvog upozorenja predsjedavajućeg mogu govoriti takve stvari", rekao je.

 

 

Ne trebamo se, dodao je, čuditi ako se danas-sutra Joviću, "kojega je Glasnović danas prozvao i stavio mu metu na leđa", nešto loše dogodi. "Onda ćemo se pitati 'kako to'. A evo 'kako to', zato što ovakve stvari prolaze nesankcionirano", upozorava Glavašević.

 

Reakcija na takav govor mržnje, naglasio je, ne bi smjela ovisiti o tome tko predsjedava saborom u tom trenutku, napominjući kako je vrlo brzo postalo jasno da Glasnović neće govoriti o temi koju je najavio i da ide u još jednu "od svojih tirada o svojim imaginativnim neprijateljima koje stalno traži".

 

"Bojim se da je to nešto na što smo svi jednostavno otupili i u nekom trenutku smo svi to prestali slušati. Ali publika gospodina Glasnovića nije prestala slušati i ona vrlo jasno može identificirati o čemu je riječ, a riječ je o pozivu da se nešto napravi u vezi s tim o čemu govori", zaključio je Glavašević.