ŽUPANIJSKO Državno odvjetništvo u Zagrebu uključilo se u Aferu HNB, koju su otkrile Index Istrage.

Naime, Index Istrage su se nakon otkrića goleme Afere HNB upitom obratile i Državnom odvjetništvu.

Pitali smo ih jesu li se DORH i USKOK u posljednjih 20 godina bavili HNB-om zbog zlouporabe povlaštenih informacija te ima li u podacima koje su objavile Index Istrage temelja za istragu.

DORH: Zatražili smo dostavu rezultata nadzora kako bismo mogli poduzeti radnje

"Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu uputilo je Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga (HANFA) dopis s traženjem da Agencija povratno izvijesti ovo državno odvjetništvo o poduzetim radnjama iz nadležnosti Agencije", stoji u odgovoru ŽDO-a Zagreb na upit Indexa.

"Budući da je Hanfa objavila priopćenje i informaciju da je pokrenula nadzor u okviru svog djelokruga radi utvrđenja potpunog činjeničnog stanja nastavno na informacije objavljene na jednom internetskom portalu, državno odvjetništvo zatražilo je dostavu rezultata nadzora po njegovu okončanju kako bi državno odvjetništvo, kao tijelo kaznenog progona, ovisno o rezultatima provedenog nadzora moglo poduzeti zakonom propisane mjere i radnje iz svoje nadležnosti", stoji u odgovoru DORH-a.

>> Vujčić mora biti smijenjen, ali to nije dovoljno. Za ovo se ide u zatvor

Podsjetimo, Index Istrage otkrile su da su u zadnjih 20 godina šefovi i zaposlenici HNB-a trgovali dionicama i obveznicama banaka koje nadziru. Sve upućuje na to da bi se moglo raditi o kaznenom djelu zloupotrebe povlaštenih informacija, za što zakon previđa kaznu zatvora.

Odvjetnik Životić za Index: Njihovo postupanje moglo bi se smatrati kaznenim djelom

Index se jučer obratio odvjetniku Zoranu Životiću, kojeg smo pitali može li se postupanje HNB-ovaca smatrati mogućim kaznenim djelom.

"Nastavno na Vaš upit može li se opisano postupanje djelatnika HNB-a (ako je točno u vašem članku navedeno njihovo postupanje) smatrati kaznenim djelom opisanom u čl. 259. Kaznenog zakona (KZ/11), odgovaram da se to može smatrati navedenim kaznenim djelom ako je to kazneno djelo počinjeno nakon 1. siječnja 2013. godine", riječi su odvjetnika Životića.

Dodao je da je Kaznenim zakonom koji je stupio na snagu 1. siječnja 2013. uvedeno ovo kazneno djelo, koje do ove izmjene Zakona nije kao takvo postojalo.

"Smatram da bi se, unatoč tome što prije 1. siječnja 2013. godine u katalogu kaznenih djela nije postojalo ovo kazneno djelo, postupanje djelatnika HNB-a moglo podvesti pod kazneno djelo iz čl. 337. Kaznenog zakona, opet pod ogradom da je njihovo postupanje zaista takvo i bilo", dodao je.

Zakon predviđa zatvorsku kaznu

Podsjetio je na članak 337. pod nazivom Zlouporaba položaja i ovlasti.

(1) Službena ili odgovorna osoba koja s ciljem da sebi ili drugoj pravnoj ili fizičkoj osobi pribavi kakvu neimovinsku korist ili da drugome prouzroči kakvu štetu iskoristi svoj položaj ili ovlast, prekorači granice svoje ovlasti ili ne obavi dužnost, kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.

(2) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga članka prouzročena znatna šteta ili je došlo do teže povrede prava drugoga, počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(3) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga članka pribavljena imovinska korist, počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne do pet godina.

(4) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga članka pribavljena znatna imovinska korist, a počinitelj je postupao s ciljem pribavljanja takve koristi ili je prouzročena šteta velikih razmjera, počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.

Dotaknuo se i odredbi članka 89. ovoga zakona. 

(7) Odgovorna osoba je u smislu ovoga Zakona osoba kojoj je povjeren određeni djelokrug poslova iz područja djelovanja pravne osobe, državnog tijela i tijela lokalne samouprave i uprave i tijela lokalne samouprave.

Naime, ovo kazneno djelo čini odgovorna osoba koja sebi ili drugoj pravnoj ili fizičkoj osobi pribavi kakvu neimovinsku ili imovinsku korist koristeći svoj položaj ili ovlast.

Kazneno djelo iz čl. 259. KZ/11 mogao je počiniti djelatnik HNB-a ako se opisano postupanje nastavilo i nakon stupanja na snagu Kaznenog zakona kojim je to kazneno djelo uvršteno u katalog kaznenih djela, kaže nam odvjetnik Životić.