Prije nego što je Atlantic objavio priču o sigurnosnom propustu u Signal grupnim razgovorima, Pentagon je interno upozorio svoje zaposlenike na ranjivost aplikacije koju koriste ruski hakeri, izvještava NBC News.

U e-mailu poslanom svim odjelima stoji:

"Hakerske skupine povezane s Rusijom aktivno ciljaju aplikaciju Signal kod pojedinaca koji vjerojatno razmjenjuju osjetljive vojne i vladine informacije povezane s ratom u Ukrajini."

E-mail se poziva na izvješće Googlea, objavljeno prošlog mjeseca, koje upozorava da ruski hakeri koriste QR kodove u Signalu kako bi povezali zlonamjerni uređaj s drugom metom, omogućujući im čitanje poruka na povezanom telefonu.

Dvojica dužnosnika američkog ministarstva obrane izjavila su za NBC News da su zaposlenici dobili nalog da ažuriraju aplikaciju na najnoviju verziju i primijene preporučene sigurnosne postavke.

Velika Britanija pozvala je Rusiju da prihvati "potpuni, trenutni i bezuvjetni prekid vatre", koji je predložila Ukrajina, nakon što su obje zemlje postigle dogovor o primirju koje pokriva Crno more i energetske objekte.

Britansko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je da je u bliskom kontaktu s SAD-om i Ukrajinom nakon završetka pregovora u Saudijskoj Arabiji te zahvalilo SAD-u na ulozi u postizanju sporazuma o prekidu vatre.

"Predsjednik Zelenski već je pokazao da je Ukrajina strana koja želi mir predloživši potpuni, trenutni i bezuvjetni prekid vatre", stoji u priopćenju ministarstva.

"Nadamo se da će predsjednik Putin pristati na to bez daljnjeg odgađanja", dodaje se.

Rusko ministarstvo vanjskih poslova poručilo je da je nemoguće vratiti kontrolu nad najvećom europskom nuklearnom elektranom Ukrajini ili bilo kojoj drugoj zemlji.

Aktualni predsjednik SAD-a Donald Trump ranije je sugerirao da želi kontrolu nad četiri ukrajinske nuklearne elektrane, uključujući onu u Zaporižji.

Volodimir Zelenski rekao je da bi Kijev bio spreman razgovarati o američkom sudjelovanju u modernizaciji elektrane ako se vrati pod ukrajinsku kontrolu, a naglasio je i da sve ostale elektrane pripadaju ukrajinskom narodu.

Ruske snage preuzele su kontrolu nad elektranom u Zaporižji početkom ožujka 2022., nekoliko tjedana nakon što je počela ruska invazija na Ukrajinu.

Ruski vojnici ubili su trogodišnju djevojčicu i njezinu majku na dječjem igralištu u selu Kurtivka u Donjeckoj oblasti, priopćio je tamošnji ured tužitelja.

U granatiranju je ozlijeđena i druga kći žene, 15-godišnja djevojka koja je hitno prevezena u bolnicu. "Tijekom napada okupatora obitelj je bila na dječjem igralištu", stoji u priopćenju tužiteljstva.

Dodaju da su pokrenuli istragu o ratnom zločinu.

Prvi put u više od tri godine Washington ukida sankcije Moskvi umjesto da ih pooštrava. To je dosad najkonkretniji dokaz američko-ruskog približavanja i potpuno jasan znak namjere Donalda Trumpa da Vladimira Putina, međunarodnog izopćenika, pretvori u partnera SAD-a, tvrdi dopisnik Sky Newsa iz Moskve Ivor Bennett.

Dodaje da je važno naglasiti da su ruska hrana i gnojivo zapravo cijelo vrijeme bili izuzeti iz zapadnih sankcija, no izvoz je bio otežan jer su ruske banke isključene iz SWIFT sustava za međunarodna plaćanja. Zbog toga su se plaćanja usporila, a naknade porasle, čak i kad je riječ o trgovini s prijateljskim zemljama.

Ukidanje sankcija Rosselkhozbanku, ruskoj državnoj banci za poljoprivredu, bio bi golem simbolički korak.

Postoji strah da bi Moskva mogla iskoristiti ovu američku popustljivost, pogotovo u vezi s još jednim zahtjevom Kremlja - ukidanjem ograničenja na uvoz poljoprivredne mehanizacije u Rusiju. Ta su ograničenja uvedena jer se neki dijelovi za poljoprivredne strojeve mogu koristiti i za vojne svrhe. Washington možda i vjeruje Moskvi na riječ, ali Kijev sigurno ne, piše Bennett.

Možda najiritantnija stvar za Ukrajinu i njezine europske saveznike je to što se čini da je Vladimir Putin ovo uspio postići, a nije dao ništa zauzvrat. Istina, Rusija je pristala na pomorsko primirje. Ali to je daleko od potpunog prekida vatre. Osim toga, to nije ništa novo – takav dogovor već je postignut još u srpnju 2022. kroz Inicijativu za žito preko Crnog mora.

Rusija se iz tog dogovora povukla 2023., nezadovoljna preprekama u izvozu hrane i gnojiva, a od tada su napadi na Crnom moru ionako znatno smanjeni. Zapravo, ukrajinski izvoz žitarica već se praktički vratio na razinu od prije rata.

Dakle, primirje na Crnom moru možda neće bitno promijeniti tijek sukoba. Veći učinak osjetit će se u Washingtonu i Moskvi. Za Donalda Trumpa ovo je prilika za hvalisanje i dokaz da je napravio korak prema miru. Za Vladimira Putina ovo je prvi korak Rusije prema povratku iz izolacije, zaključuje Bennett.

Sjedinjene Države postigle su danas dogovor s Ukrajinom i Rusijom o prekidu vatre na Crnom moru te su obećale napore da se zaustave uzajamni napadi na energetsku infrastrukturu, a Washington je obećao i da će nastojati ukinuti neke financijske sankcije Moskvi.

>> Opširnije

Donald Trump poručio je da njegova administracija razmatra ruske zahtjeve za ukidanje sankcija.

"Trenutačno ih sve pregledavamo. Vidjet ćemo što će biti, vodimo ozbiljne razgovore s Rusijom i Ukrajinom. Rekao bih da ide dobro", poručio je Trump.

Moskva tvrdi da dogovor o primirju na Crnom moru ovisi o ukidanju zapadnih sankcija tvrtkama koje izvoze gnojivo i hranu, no Volodimir Zelenski te tvrdnje odbacuje kao lažne.

Ukrajinski predsjednik tvrdi da je primirje stupilo na snagu odmah nakon objave ranije danas.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski objavio je danas da su Sjedinjene Američke Države ponudile Ukrajini novu verziju sporazuma o mineralima.

>> Opširnije

Kremlj je objavio popis energetskih objekata koje je, prema dogovoru, privremeno zabranjeno napadati. Popis su dogovorile ruska i američka delegacija.

Na njemu se nalaze:

• rafinerije nafte
• naftovodi, plinovodi i skladišta, uključujući crpne stanice
• infrastruktura za proizvodnju i prijenos električne energije, uključujući elektrane, trafostanice, transformatore i distributere
• nuklearne elektrane
• hidroelektrane.

Kremlj je priopćio da moratorij vrijedi do 17. travnja, s mogućnošću produljenja uz obostrani dogovor. "U slučaju da jedna od strana prekrši moratorij, druga strana ima pravo smatrati se oslobođenom obveza njegovog poštovanja", navodi se u priopćenju.

"Ovdje je veliki pobjednik Vladimir Putin", rekao je dopisnik Sky Newsa David Blevins. "Detalji oko primirja su nejasni. Ali detalji oko ukidanja sankcija, oni nisu nimalo nejasni", dodaje.

Moskva tvrdi da neće biti pomorskog primirja dok se ne ukinu sankcije njezinim tvrtkama koje izvoze hranu i gnojivo. "Golema je razlika između izjava koje daju Ukrajina i Rusija", ističe Blevins.

Zelenski želi da se treće zemlje uključe u provođenje i nadzor primirja, kaže. "To pokazuje da on ne samo da ne vjeruje Vladimiru Putinu nego ne vjeruje ni Donaldu Trumpu", zaključuje.

Na kraju će sve ovisiti o tome hoće li dogovor zaista biti proveden i nadziran kako treba, tvrdi. "To jest napredak, ali nije ni blizu proboja kojim je Donald Trump obećao završiti rat u roku od 24 sata nakon što preuzme dužnost", zaključio je Blevins.

Odesa je ukrajinski lučki grad na Crnom moru koji je od početka ruske invazije 2022. godine redovito meta napada. Agencija Reuters razgovarala je s građanima Odese kako bi čula njihove reakcije na današnju objavu o primirju na Crnom moru.

"Rusi nikad ne održe riječ. Svi ti dogovori neće biti u korist Ukrajine", rekla je Inna Železnjak. "Putin, i ne samo Putin – svi u njegovoj vladi su teroristi", dodala je Anastasija Dračenko. "Nemoguće je, potpuno nemoguće vjerovati da će ovaj put stvarno napraviti ono što su obećali", rekla je.

"Jako želimo mirne noći. Sad je proljeće, želimo provoditi više vremena vani, mirno šetati s djetetom", zaključila je Nadija.

Prema novom istraživanju, više od 77 posto Ukrajinaca podržava prijedlog predsjednika SAD-a Donalda Trumpa o bezuvjetnom 30-dnevnom primirju u Ukrajini.

>> Opširnije

Britanska stranka Liberalni demokrati pozvala je vladu da ostane čvrsta po pitanju sankcija Rusiji unatoč naznakama da bi SAD uskoro mogao ublažiti mjere protiv Moskve. "Rusija terorizira Ukrajinu i s pravom je izopćuju Velika Britanija i naši saveznici", rekao je Calum Miller, glasnogovornik stranke.

"Nema nikakvog temelja za ukidanje sankcija dok Rusija i dalje okupira Ukrajinu i prijeti drugim zemljama. Trumpu su stavili povez preko očiju ako misli da je ovaj dogovor o Crnom moru poštena zamjena za ukidanje sankcija Rusiji.

U Trumpovom svijetu Putin može imati i ovce i novce, ponovno dobiva pristup svjetskim tržištima dok nastavlja uništavati Ukrajinu", poručio je Miller.

Volodimir Zelenski i Vladimir Putin smatraju da dugotrajan rat nosi manje rizika od nezadovoljavajućeg dogovora, stoji u najnovijoj deklasificiranoj procjeni američke obavještajne zajednice.

Procjena je danas predstavljena u Senatu, a prema pisanju Bloomberga, u suprotnosti je s obećanjem predsjednika SAD-a Donalda Trumpa da će brzo okončati rat. Bloomberg piše da Trumpova administracija cilja na postizanje potpunog primirja već 20. travnja.

U izvješću stoji da ruski zamah na bojišnici omogućuje Moskvi određeno strateško strpljenje, dok bi za Ukrajinu pristajanje na gubitak teritorija ili neutralnost, bez čvrstih sigurnosnih jamstava sa Zapada, moglo izazvati pobunu i dugoročnu nesigurnost.

Razgovori u Rijadu naizgled su bili uspješni, piše dopisnik BBC-ja Frank Gardner. Ciljevi su ovaj put bili puno skromniji od onih iz ranijih pregovora kad se tražilo potpuno primirje na kopnu, moru i u zraku na 30 dana, no i postizanje ovog ograničenog načelnog dogovora o pomorskim pitanjima s obje strane koje ratuju ipak je početak.

Međutim, toliko je malo povjerenja između Rusije i Ukrajine da postoji stalno iskušenje s obje strane da nastave pucati jedni na druge čak i nakon dogovora, piše Gardner. "Vrlo lako se može zamisliti scenarij u kojem se sve raspada.

"Ukrajina bi mogla optužiti rusku mornaricu da se kreće prema zapadu i time krši sporazum, Moskva bi to demantirala. Ukrajina bi rekla da nema izbora nego pucati na Ruse u samoobrani, Rusija bi potom opet počela gađati ukrajinske brodove i dogovor bi bio mrtav", kaže.

"Ovo je ipak mali korak"

Navodi da je tu i rizik da jedna strana optuži drugu za lažni napad pod tuđom zastavom, da se pravi da je napadnuta, a zapravo sama izvede napad kako bi diskreditirala drugu stranu.

S druge strane, jasno je da Rusija želi ponovno pokrenuti svoj komercijalni izvoz Crnim morem, a Ukrajina bi svakako voljela bez rizika izvoziti žitarice iz svojih luka, bez straha od ruskih raketa.

Dakle, unatoč rizicima, ovo bi ipak mogao biti mali korak na kojem se kasnije može graditi širi dogovor o prekidu vatre, zaključuje Gardner.

Iz ureda britanskog premijera ne žele reći hoće li Velika Britanija slijediti američke poteze oko ublažavanja sankcija Rusiji, izvještava BBC. Bijela kuća poručila je da će pomoći vratiti Rusiji pristup svjetskom tržištu za izvoz poljoprivrednih proizvoda i gnojiva te olakšati pristup lukama i platnim sustavima.

Glasnogovornik ureda britanskog premijera odbio je reći hoće li i oni ublažiti sankcije. "Naš stav trenutačno je da se očito nadamo napretku. Pomno pratimo razvoj situacije", rekao je glasnogovornik.

Zapadne zemlje, uključujući Veliku Britaniju, uvele su niz sankcija Rusiji nakon njezine invazije na Ukrajinu, među kojima su i povećani carinski nameti na rusko gnojivo i poljoprivredne proizvode te zabrana osiguravanja pošiljki određenih ruskih roba.

Prema izvještaju američke obavještajne zajednice, Rusija radi na razvoju novog satelita koji bi mogao nositi nuklearno oružje.

>> Opširnije

Glasnogovornik ruskog predsjednika Dmitrij Peskov iznio je detalje razgovora između američke i ruske delegacije u saudijskom glavnom gradu.

>> Opširnije

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je danas da će Ukrajina ispuniti svoje obaveze prema dogovoru o sigurnosti u Crnom moru, ali je istaknuo da će tražiti dodatne sankcije ako Rusija ne učini isto.

>> Opširnije

Kremlj je također službeno potvrdio da je Rusija pristala na ograničeni prekid vatre koji se odnosi na Crno more.

Kažu da je dogovor uvjetovan skidanjem sankcija ruskim bankama koje sudjeluju u međunarodnoj trgovini hranom i gnojivima te spajanjem na Swift – sustav koji omogućuje sigurno financijsko komuniciranje između banaka.

To znači da Rusija zapravo traži da se sankcije uklone s njezinih banaka, proizvođača hrane, izvoznika i osiguravatelja uključenih u izvoz hrane prije nego što prekid vatre u Crnom moru stupi na snagu. Amerika je rekla da će raditi na tome.

Još uvijek se čeka službena reakcija Rusije na dogovor o prekidu neprijateljstava u Crnom moru, koji je sklopljen uz posredovanje SAD-a.

Ruska državna novinska agencija Tass javlja da će Kremlj uskoro objaviti službenu izjavu pozivajući se na glasnogovornika Dmitrija Peskova.

Posljednjih dana izvještavalo se o tome kako je Moskva pokazivala spremnost za oživljavanje dogovora pod okriljem UN-a, poznatog kao inicijativa za žito iz Crnog mora, koji je Ukrajini omogućavao izvoz žita iz svojih luka bez straha od ruskih napada.

Taj dogovor postignut je u srpnju 2022. između Turske, UN-a i Rusije kako bi se osiguralo da Ukrajina, jedna od najvažnijih izvoznica žita u svijetu, i dalje može slati žitarice iz svojih južnih luka.

Sporazum je omogućavao i veći izvoz ruskih poljoprivrednih proizvoda, no Moskva se povukla iz inicijative u srpnju 2023. optuživši Zapad da nije ispunio svoj dio dogovora.

To je značilo da je Rusija prestala jamčiti siguran prolaz teretnim brodovima prema Ukrajini i iz nje, a ukrajinski izvoz žitarica znatno je pao.

No od tada su se ruski prioriteti promijenili.

Prema današnjem dogovoru o prekidu vatre na moru, Rusija će ponovno moći izvoziti poljoprivredne proizvode i gnojiva preko Crnog mora, čime će dobiti olakšice od zapadnih sankcija.

SAD je u svojoj izjavi čak najavio da će pomoći Rusiji da ponovno dobije pristup svjetskom tržištu za poljoprivredne proizvode.

Sigurnosni i obrambeni analitičar Michael Clarke također je danas rekao da Rusija pristaje na dogovore samo kad su u njezinu korist.

Rusija, kaže, s jedne strane rado nastavlja borbe na kopnu, gdje polako ostvaruje dobitke, no istovremeno potpisuje dogovore koji štite njezine brodove na moru — području na kojem Ukrajina posljednjih mjeseci sve više jača i uspješno oštećuje ruske ratne brodove.

Rusija će biti sasvim zadovoljna ako u mirovnim pregovorima bude zavlačila SAD bez davanja ikakvih stvarnih ustupaka, smatra sigurnosni analitičar Sky Newsa Michael Clarke.

>> Opširnije

• SAD i Rusija dogovorili su osiguravanje sigurne plovidbe, prestanak uporabe sile i sprječavanje korištenja trgovačkih brodova u vojne svrhe u Crnom moru.
• SAD navodi da se Rusija složila da će donijeti mjere za provedbu zabrane napada na energetska postrojenja u Ukrajini i Rusiji.
• SAD također kaže da je Ukrajina pristala na ove dvije točke.
• SAD će pomoći u obnovi ruskog pristupa izvozu poljoprivrednih proizvoda i gnojiva te poboljšati pristup lukama za takve isporuke.

Ukrajinski ministar obrane Rustem Umerov rekao je da je Ukrajina pristala na dogovor kojim se "osigurava sigurna plovidba, eliminira uporaba sile i sprječava korištenje trgovačkih brodova u vojne svrhe u Crnom moru".

Ukrajinska i američka delegacija danas su vodile razgovore u Saudijskoj Arabiji.

Umerov je dodao kako Kijev smatra da će svaki izlazak ruskih vojnih brodova izvan istočnog dijela Crnog mora predstavljati kršenje duha ovog sporazuma. "U tom slučaju Ukrajina će imati puno pravo na samoobranu", rekao je Umerov.

Koristeći gotovo identičnu formulaciju kao i Bijela kuća, Umerov je istaknuo: "Sve strane dogovorile su razvoj mjera za provedbu dogovora predsjednika o zabrani napada na energetska postrojenja u Ukrajini i Rusiji."

Ukrajinski ministar obrane Rustem Umerov rekao je da su sve strane pristale "osigurati sigurnu plovidbu, eliminirati uporabu sile i spriječiti korištenje trgovačkih brodova u vojne svrhe u Crnom moru".

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski sutra će se sastati s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom u Elizejskoj palači u Parizu, pišu francuski mediji.

Njih dvojica održat će razgovore uoči sljedećeg kruga sastanaka u okviru takozvane "koalicije voljnih", koji će se održati u četvrtak.

Europski čelnici nastavljaju pregovore o tome kako osigurati da se svaki mogući sporazum o prekidu vatre između Rusije i Ukrajine održi, ali i o tome kako Kijevu dati jasna jamstva za buduću sigurnost.

Jedna od tema o kojoj se navodno razgovaralo u Rijadu je moguće oživljavanje sporazuma o žitu iz 2022. godine. Taj je sporazum omogućavao teretnim brodovima koji putuju iz Ukrajine i prema Ukrajini siguran prolaz Crnim morem bez napada ruskih snaga.

I Ukrajina i Rusija veliki su izvoznici žitarica, a cijene su naglo porasle nakon što je Rusija pokrenula veliku invaziju u veljači 2022. godine.

Nevoljkost međunarodnih brodarskih kompanija da posluju s Moskvom također je otežavala ruski izvoz.

UN i Turska posredovali su u postizanju dva sporazuma - jednog s Ukrajinom i jednog s Rusijom - kako bi se omogućilo da obje zemlje nastave i povećaju izvoz na razine približne onima prije rata.

Sporazum je omogućio transport žitarica, suncokretovog ulja i drugih proizvoda potrebnih za proizvodnju hrane, poput gnojiva, kroz Crno more.

U početku je bio dogovoren na 120 dana, ali je nekoliko puta produljivan. Rusija se ipak povukla iz sporazuma u srpnju 2023., tvrdeći da ključni dijelovi dogovora nisu ispunjeni. Sada se otvara prilika za novi dogovor.

Agencija Interfax javlja da su ruske snage zauzele dva naselja na istoku Ukrajine.

Radi se o naseljima Mirne u Donjeckoj oblasti i Malo Ščerbaki u Zaporiškoj oblasti.

SAD i Rusija nisu objavili zajedničku izjavu nakon mirovnih pregovora u Rijadu zbog "stajališta Ukrajine", tvrdi ruski političar.

"Činjenica da su sjedili 12 sati i očito dogovorili zajedničku izjavu – koja ipak nije usvojena zbog ukrajinskog stajališta – vrlo je tipična i simptomatična", rekao je Vladimir Čižov, prvi zamjenik predsjednika odbora za obranu gornjeg doma ruskog parlamenta, za ruske medije jutros.

Dodao je da ne želi "komentirati takve detalje prije nego što budu objavljeni".

Kremlj je ranije poručio da sadržaj razgovora između SAD-a i Rusije, održanih jučer u Saudijskoj Arabiji, neće biti objavljen jer obje strane još uvijek "analiziraju rezultate".

Očekivalo se da će dvije zemlje objaviti zajedničku izjavu jutros u 9 sati po srednjoeuropskom vremenu. Nije jasno hoće li ona ipak biti objavljena kasnije danas.

Ključni izaslanik Donalda Trumpa bio je u zloglasnom grupnom chatu dok je boravio u Kremlju. Steve Witkoff, koji predvodi američke pregovore o prekidu vatre između Ukrajine i Rusije, posjetio je Moskvu 13. ožujka, a čini se da je tada bio u grupnom chatu na šifriranoj platformi Signal.

Novinar je istog dana slučajno dodan u taj chat, a Witkoffovo ime pojavilo se na popisu ostalih korisnika.

Europska Pravda intervjuirala je češkog predsjednika Petra Pavela u Kijevu prije nego što je njegov dvodnevni posjet Ukrajini završio.

>> Opširnije

Vojni analitičar Marinko Ogorec je na N1 televiziji govorio o ratu u Ukrajini i stanju ukrajinske vojske.

>> Opširnije

Prema navodima novinske agencije Interfax, Rusija i SAD nisu usvojile zajedničku izjavu nakon jučerašnjih pregovora.

Pozivajući se na visokorangiranog ruskog senatora, u izvješću se dodaje da je razlog tome stav Ukrajine, bez dodatnih pojašnjenja.

Kako prenosi izvješće, Vladimir Čižov je za državnu televiziju Rossiya-24 izjavio: "Činjenica da su sjedili 12 sati i očito se dogovorili oko zajedničke izjave, koja ipak nije usvojena zbog stava Ukrajine, vrlo je tipična i simptomatična."

Očekivalo se da će zajednička izjava biti objavljena danas.

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov osvrnuo se na informaciju da ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski iznad svog kreveta drži slike koje prikazuju, među ostalim, i Kremlj kako gori.

>> Opširnije

Rusko Ministarstvo vanjskih poslova izvijestilo je da su novinari ubijeni u ukrajinskom napadu na okupirani Luhansk. Kremlj sada optužuje Kijev da ih je namjerno ciljao.

Glasnogovornik Dmitrij Peskov rekao je: „Topnička vatra bila je ciljano usmjerena. Namjerno su gađani s namjerom da ih se ubije.“ „Režim u Kijevu nastavlja s okrutnostima prema novinarima i ljudima koji nisu naoružani.“

Prema ruskom ministarstvu, u napadu su ubijeni:

• Aleksandar Fedorčak, ratni dopisnik ruskog medija Izvestija;
• Andrei Panov, snimatelj televizijskog kanala Zvezda;
• Aleksandar Sirkeli, vozač također iz kanala Zvezda.

Ovaj izvještaj nije neovisno potvrđen. Rusija je tijekom rata kontinuirano gađala civilna područja u Ukrajini.

Britanski i francuski vojni zapovjednici sastali su se u Londonu na početku tjedna koji će obilježiti daljnji razgovori o planovima za mirovnu misiju u Ukrajini.

Nakon sastanka s francuskim kolegom generalom Thierryjem Burkhardom u ponedjeljak, admiral Tony Radakin, zapovjednik britanskih oružanih snaga, rekao je da dvije europske nuklearne sile "koračaju kako bi stvorile jače i dublje partnerstvo".

Uz zapovjednike kopnene vojske, mornarice i zračnih snaga svake zemlje, raspravljali su o naporima da "pokrenu" europski odgovor na situaciju u Ukrajini dok su ukrajinski, ruski i američki dužnosnici bili na razgovorima u Saudijskoj Arabiji s ciljem postizanja primirja.

Prošla su 64 dana od njegove inauguracije, kraj rata u Ukrajini se baš i ne nazire, što će reći da se stvarnost  pokazala složenijom i izazovnijom.

>> Opširnije

Ukrajinske zračne snage priopćile su u utorak da je Rusija lansirala 139 dronova i balistički projektil Iskander-M tijekom noćnog napada u kojem su ozlijeđene dvije osobe i oštećena skladišta. Zračne snage oborile su 78 bespilotnih letjelica, a još 34 nisu postigle svoje ciljeve, dodaje se u priopćenju na Telegramu ne navodeći što se dogodilo s preostalih 27 bespilotnih letjelica ili projektilom.

Noćni napad izazvao je požar u hangaru tvrtke u regiji Poltava, pri čemu su ozlijeđene dvije osobe i oštećena dva skladišta u regiji Kijev, rekli su lokalni dužnosnici. Napad drona također je oštetio željezničke dalekovode i izazvao požar koji je zahvatio 8400 četvornih metara prostora oko neaktivne tvrtke u gradu Izjumu u sjeveroistočnoj regiji Harkivu, prema guverneru Olehu Sinehubovu.

Rekao je da su oštećena i dva civilna infrastrukturna objekta, ali nije izvijestio o žrtvama. Ruski noćašnji napad uslijedio je nakon razgovora u ponedjeljak između ukrajinskih predstavnika i američkih dužnosnika u Saudijskoj Arabiji o mogućem prekidu vatre na Crnom moru u trogodišnjem ratu s Ukrajinom.

Iran je jučer izjavio da je otvoren za neizravne pregovore sa Sjedinjenim Američkim Državama, nakon što je predsjednik Donald Trump zatražio pregovore o novom nuklearnom sporazumu.

>> Opširnije

Kremlj je danas objavio nove informacije o mirovnim pregovorima, a glasnogovornik Dmitrij Peskov dao je kratku izjavu o daljnjim koracima.

Kako prenosi Reuters, Peskov je rekao da Rusija i Sjedinjene Države trenutačno analiziraju rezultate održanih razgovora, pri čemu su delegacije izvijestile svoje glavne gradove. Suprotno ranijim očekivanjima, sadržaj tih razgovora neće biti objavljen, dodao je.

Također je istaknuo da zasad nema planiranog telefonskog razgovora između ruskog predsjednika Vladimira Putina i američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Ukrajinsko ratno zrakoplovstvo ranije je jutros izvijestilo o masovnom ruskom napadu tijekom noći, u kojem je korišteno čak 139 dronova. Sada su objavljeni i detalji o posljedicama tog napada.

Lokalne vlasti izvijestile su da su u napadu ozlijeđene dvije osobe u hangaru jedne firme na području Poltave. U napadu su oštećena i dva skladišta u okolici Kijeva.

U gradu Izjumu, u sjeveroistočnoj regiji Harkiv, dronovi su oštetili napajanje na željezničkoj mreži i izazvali požar koji se proširio na površinu od 8400 četvornih metara – otprilike veličine nogometnog igrališta, naveo je regionalni guverner Oleh Sinjehubov.

Dodao je i da su oštećena još dva civilna infrastrukturna objekta, no zasad nema prijavljenih žrtava.

Prema riječima predsjednika Volodimira Zelenskog, Ukrajina ima svoju novu raketu koja sada može pogoditi ciljeve duboko u Rusiji. O kakvom je oružju riječ i može li zamijeniti zapadne rakete?

>> Opširnije

Očekivalo se da će SAD i Rusija do sada objaviti zajedničku izjavu nakon jučerašnjih mirovnih pregovora. Zasad još nije objavljena.

Negdje tijekom ponedjeljka ili neposredno prije, četiri ruska helikoptera – dva transportna Mil Mi-8 i dva borbena Kamov Ka-52 – sletjela su na području ruske Belgorodske oblasti, blizu granice s Ukrajinom.

>> Opširnije

Rusko-američki razgovori održani u Rijadu bili su "teški, ali konstruktivni", izjavio je ruski pregovarač Grigorij Karasin, pozivajući se na riječi ruskog senatora Vladimira Džabarova. Vladimir Džabarov jedan je od Karasinovih zamjenika u Odboru za vanjske poslove gornjeg doma ruskog parlamenta.

Senator Džabarov kazao je da je jutros razgovarao s Karasinom, neposredno prije njegovog odlaska iz Saudijske Arabije nakon završetka pregovora s Amerikancima. Ruska delegacija trebala bi večeras stići u Moskvu, rekao je Džabarov.

Uskoro se očekuje da će SAD i Rusija objaviti zajedničku izjavu. Ona dolazi nakon jučerašnjih razgovora delegacija obiju zemalja u Saudijskoj Arabiji, gdje se američki tim sastao i s predstavnicima Ukrajine. Pregovarači su navodno razmatrali mogućnost djelomičnog primirja na području Crnog mora.

U kutu ureda Petra Porošenka u Kijevu veliki poster prikazuje ga kako se rukuje s Donaldom Trumpom tijekom njegovog prvog mandata.

>> Opširnije

Delegacija iz Kijeva danas ostaje u Saudijskoj Arabiji na daljnjim razgovorima s američkim predstavnicima. Ukrajinski javni servis Suspilne, pozivajući se na ukrajinske izvore, izvijestio je da će se sastanak održati danas – dan nakon što su SAD i Rusija održali sastanak u istoj zemlji.

Prošli tjedan Moskva je odbila američki prijedlog o 30-dnevnom primirju, a jučer je Donald Trump naveo teme koje su na dnevnom redu razgovora. „Trenutno razgovaramo o teritoriju“, izjavio je Trump. „Razgovaramo o razgraničenju, o moći te vlasništvu nad elektranama.“

Ukrajinske zračne snage priopćile su da je Rusija tijekom noći lansirala 139 dronova na Ukrajinu, kao i balističku raketu tipa Iskander-M. Ukrajina tvrdi da je srušila 78 dronova, a njih 34 nije stiglo do svojih ciljeva. Nije poznato što se dogodilo s preostalih 27 dronova.