MNOGI su iznenađeni uspjehom stranke Ljevica na njemačkim parlamentarnim izborima 2025, vjerojatno i sama Ljevica.

S gotovo devet posto glasova stranka je gotovo udvostručila svoj rezultat iz 2021. Tome je doprinijela i starosna grupa od 18 do 24 godine, u kojoj je 25 posto birača glasalo za Ljevicu.

Kako objasniti ovaj izborni rezultat, pita se i politolog Antonios Souris sa Slobodnog sveučilišta u Berlinu.

Za konačne odgovore je, prema njegovom mišljenju, još rano, ali postoje određeni pokazatelji: "Tu su i kandidati koji personificiraju izborni program", kaže Souris u intervjuu za DW.

Time misli na političare Ljevice poput vodeće kandidatkinje Heidi Reichinnek ili Ferata Kocaka, koji je u berlinskoj četvrti Neukölln, poznatoj po velikom broju migranata, iznenađujuće osvojio direktni mandat.

Ljevica je pogodila pravu temu

Oboje su, čini se, tijekom kampanje pronašli pravi ton i usredotočili se na teme koje su mladima posebno važne: pristupačne cijene stanarina, bolje obrazovanje i socijalnu pravdu. Također, njihova posvećenost borbi protiv rasizma očito je naišla na odjek među biračima.

Politolog Souris ukazuje i na dvostruki pristup u kampanji: tisuće posjeta domaćinstvima i uspješna kampanja na platformama X-u i TikToku. Ljevica je ovom digitalnom ofenzivom ostvarila poseban uspjeh jer je do sada internetski prostor bio domena desničarske Alternative za Njemačku (AfD).

AfD također uspješan kod mladih birača

Desničarski AfD je također ostvario dobar rezultat među mlađim glasačima do 24 godine, osvojivši 21 posto glasova, odmah iza Ljevice.

Upadljiva je usporedba s izborima za Europski parlament u lipnju 2024: tada je AfD, koji njemački Ustavni sud djelomično smatra ekstremno desničarskim, imao 16 posto podrške među mladima, dok se Ljevica morala zadovoljiti sa samo šest posto.

Od tada su obje stranke značajno ojačale: AfD je poboljšao svoj rezultat za gotovo trećinu, dok je Ljevica više nego učetverostručila podršku. Nikada ranije ove dvije stranke nisu dobile toliko glasova mladih birača. Međutim, mlađe generacije su oduvijek bile sklonije političkim ekstremima, kaže Rüdiger Maas iz Instituta za istraživanje generacija u Augsburgu.

Mladi muškarci više naginju desnici, mlade žene ljevici

"Oni žele veće promjene nego stariji birači", objašnjava Maas za tjednik Spiegel. Kada mlada osoba nije zadovoljna trenutnom situacijom, sklonija je podržati oporbu.

Maas i njegov tim su u siječnju ispitali oko 4000 ljudi za svoje istraživanje mladih birača, fokusirajući se na njihove strahove i brige. "Pokazalo se da su mladi mnogo anksiozniji od ostatka stanovništva."

Zanimljive su razlike među spolovima: mladi muškarci se najviše boje migracija i financijske nesigurnosti, što je razlog zašto ih AfD privlači svojim obećanjima. "Mlade žene, s druge strane, strahuju od jačanja desnog populizma i dovođenja u pitanje feminizma i raznolikosti - što objašnjava uspjeh Ljevice", kaže Maas.

Zeleni i FDP izgubili privlačnost

Zanimljivo je spomenuti da su na izborima 2021. dvije druge stranke bile omiljene među mladima: Savez ‘90/Zeleni s 23 posto i Slobodni demokrati (FDP) s 21 posto. Gotovo četiri godine kasnije među biračima od 18 do 24 godine obje stranke su doživjele veliki pad - Zeleni su pali na 10 posto, a FDP na samo pet posto.

Politolog Antonios Souris objašnjava to time što su obje stranke morale činiti brojne kompromise kao dio vladajuće koalicije. Također, društvena klima u Njemačkoj se promijenila.

"Godinama se kroz medije provlačila slika da mladi glasaju isključivo za Zelene", kaže Souris. Sjeća se tadašnje percepcije: "Mladi su svi vegetarijanci ili vegani, svi idu na prosvjede Petkom za budućnost (Fridays for Future)." Međutim, ovaj stereotip nije izdržao test vremena.

Mladi sve više zainteresirani za politiku

Redovna ispitivanja mogu pomoći u razumijevanju motiva mladih birača. Jedno od njih je čuvena Shellova studija o mladima, koja se provodi od 1953. Posljednje istraživanje objavljeno je u listopadu 2024., četiri mjeseca prije parlamentarnih izbora. Oko 2500 djece i mladih do 25 godina sudjelovalo je u ispitivanju.

Kada su upitani o svojim najvećim strahovima, "rat u Europi" (81 posto) i "siromaštvo" (67 posto) su bili najčešće spominjane teme. Klimatske promjene su i dalje visoko pozicionirane kao prijetnja (63 posto). Ova pitanja su u središtu politike Ljevice.

"Ksenofobija" je zabrinjavala 58 posto ispitanika, dok se "migracija u Njemačku", što je jedno od ključnih pitanja AfD-a, našla na dnu liste s 34 posto.

Iako detaljne analize tek trebaju biti provedene, jedno je jasno: mlada generacija je danas zainteresiranija za politiku nego ikada ranije.

Prema aktualnoj Shellovoj studiji, to važi za polovicu svih mladih u Njemačkoj. Početkom 2000-ih taj broj je bio 30 posto. Također, raste broj onih koji se žele informirati i angažirati.