Gotovo sve hrvatske firme u 2019. koristile IKT i internet, evo u čemu zaostaju
INFORMACIJSKU i komunikacijsku tehnologiju kao iznimno važnu za poslovanje prepoznala su i hrvatska poduzeća koja su u 2019. gotova sva, i velika i manja, koristila računala i imala pristup internetu, no još uvijek ih tek 70 posto ima svoje internetske stranice, a slabije koriste i e-trgovinu te cloud.
Te i druge podatke o primjeni IKT-a u poduzećima pokazuju prvi rezultati Državnog zavoda za statistiku (DZS) za 2019., temeljeni na online ispitivanju više od 2.700 poduzeća, koliko ih se odazvalo od predviđenog ukupnog uzorka od 4.500 poduzeća, a koja su pak odabrana iz ukupne baze od nešto malo više od 12 tisuća poduzeća.
Istraživanje DZS-a pokazalo je i da nema puno razlike u korištenju modernih IKT tehnologija i uređaja po određenim djelatnostima - u svim poduzećima podjednako koriste IKT, i to u visokim postocima, između 93 i 100 posto.
Ako bi se ipak tražile razlike s obzirom na djelatnost, a koje su zapravo male, tada se vidi da poduzeća iz energetskog sektora (opskrba elektrikom, plinom i vodom) sva koriste IKT, a kod njih je i najveći postotak onih koji imaju internetske stranice, 92 posto.
U toj su grupi i tvrtke iz IKT/ICT sektora (informatičke ili IT, komunikacijske, telekom i druge slične tvrtke), koje također sve koriste IKT tehnologije, ali s tek nešto manje njih koje imaju i internetske stranice, 83 posto, kao i tvrtke koje se bave poslovnom djelatnošću koje sve koriste IKT i 80 posto ih imaju i internetske stranice.
U sektoru građevinarstva to je korištenje najmanje među svim djelatnostima, ali i tu su postoci korištenja interneta i računala iznad 90 posto, a 44 poduzeća iz te djelatnosti imaju web stranice.
Najveći rast korištenja mobilnog broadbanda
Kad je riječ o internetu, velika poduzeća (250 i više zaposlenih) ga sva koriste, i pri tome sva koriste širokopojasni pristup - broadband fiksni te njih 95 posto i mobilni broadband.
I srednja i mala poduzeća gotova sva imaju pristup internetu, pri čemu 99 posto srednjih ima i fiksni broadband, a 92 posto mobilni, dok su ti postoci kod malih 96 odnosno 85 posto, a upravo je u segmentu mobilnog broadbanda zabilježen i najveći rast u odnosu na 2018., od 3 posto.
Osim toga, rast je primjetan i u sve većim brzinama prijenosa podataka putem interneta, što ima veze i sa sve većom dostupnošću širokopojasnog interneta, koji potiče i porast brzina, pa je tako u 2019. porast u segmentu brzine prijenosa prešao 10 Mbps (megabit u sekundi), a to se događa kod čak 77 posto poduzeća ili 5 posto više njih nego u 2018.
Još nizak opseg e-trgovine i clouda
Ono što je još relativno slabo zastupljeno kod hrvatskih poduzeća, unatoč upotrebi IKT tehnologija koje to omogućavaju, je e-trgovina (internetska ili online prodaja) u poduzećima, putem koje se ostvaruje tek oko 14 posto njihovog ukupnog prometa.
Slično je i s korištenjem usluga računalnog oblaka-clouda, što koristi tek 37 posto poduzeća, ali je to u odnosu na 2018. i porast od 6 posto. Podjednako se koristi u različitim veličinama poduzeća, dok je to među djelatnostima najmanje zastupljeno u građevini i prijevozu, a najviše u poslovnim djelatnostima, trgovini i uslužnim djelatnostima.
DZS je prvi put za 2019. istraživao i koliko se poduzeća brinu o sigurnosti i zaštiti vlastitih IT sustava te se pokazalo da je uništenje podataka ili otkrivanje povjerljivih podataka zadesilo 19 posto malih, 21 posto srednjih i 22 posto velikih poduzeća.
Sigurnosne incidente prouzročili su najčešće vanjski uzročnici, od pokušaja hakiranja, infekcije virusima i sl. malicioznim softverom do neovlaštenih upada u IT sustave i drugog, a u primjeni sigurnosnih mjera i rješenja prednjače srednja i velika poduzeća s kompleksnim sustavima.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati