GRČKA uprava za komunikacijsku sigurnost i privatnost (ADAE) odlučila je provjeriti evidenciju zahtjeva za nadzorom koje su grčke tajne službe uputile pružateljima telekomunikacijskih usluga. Odluka je uslijedila nakon izvještaja EURACTIV-a koji je potresao grčku političku scenu jer je otkriveno da su još jedan političar i novinar bili pod nadzorom.

Grčka agencija za zaštitu privatnosti uspostavit će poseban tim koji će provjeriti evidenciju svih telekomunikacijskih kompanija kako bi se vidjelo jesu li grčke tajne službe tražile ukidanje povjerljivosti telefonskih poziva za određene osobe.

ADAE je također zatražio od oporbenih stranaka da pruže određene telefonske brojeve za provjeru, s obzirom na to da se u Grčkoj godišnje dogodi više od 15.000 nadzora. Nekoliko medijskih izvješća u Ateni ukazuje na to da je nekoliko političara, novinara i poslovnih ljudi bilo pod nadzorom po nalogu tajnih službi.

Takozvani grčki Watergate izazvao je žestoke kritike međunarodnih medijskih i novinarskih udruga i smatra se problemom uoči nacionalnih izbora koji će se održati prije ljeta.

Vlada priznala prisluškivanje šefa oporbe

Grčka konzervativna vlada Nove demokracije priznala je samo nadziranje čelnika socijalističke oporbe Nikosa Androulakisa, ali je dosad odbijala otkriti razloge, pozivajući se na pitanja nacionalne sigurnosti.

Grčki premijer Kyriakos Mitsotakis pokušao se držati podalje od skandala, rekavši da nije znao za praćenje Androulakisa. No prvi zakon koji je donio kao premijer bilo je preuzimanje nadležnosti nad tajnim službama, a kada je skandal otkriven, smijenio je šefa svog ureda i svog nećaka Grigorisa Dimitriadisa te šefa tajne službe.

Sredinom prosinca EURACTIV je ekskluzivno izvijestio da je ADAE, neovisno tijelo čija je funkcija uređena grčkim ustavom, željelo provesti reviziju u telekomunikacijskoj kompaniji Cosmote, a nakon zahtjeva koje su tom tijelu podnijeli europarlamentarac Renew Europea Giorgos Kyrtsos i istraživački novinar Tasos Telloglou, koji su željeli saznati jesu li pod prismotrom.

EURACTIV je izvijestio da je revizija potvrdila da su obojica bili pod nadzorom tajnih službi, ali razlozi nisu objavljeni zbog navodne nacionalne sigurnosti.
U međuvremenu se neovisno tijelo suočilo s poteškoćama u provedbi revizije. Tužitelj grčkog Vrhovnog suda navodno je pokušao blokirati reviziju, rekavši da je nezakonita. Nakon objave članka tužitelj je rekao da nije pokušao blokirati reviziju, već je samo izrazio mišljenje o nadležnosti tijela za provođenje takvih kontrola.

"Moramo doći do dna ovog skandala"

Čelnik ADAE-a Christos Rammos, viši sudac čije je inzistiranje na rasvjetljavanju slučaja uznemirilo vladu, dao je izjavu u kojoj se kaže da vlast postupa u skladu s Ustavom. Oporbene stranke tvrde da vlast zajedno s pravosuđem pokušava spriječiti svaki pokušaj rasvjetljavanja prisluškivanja i nastoji skandal gurnuti pod tepih do izbora.

Nakon otkrića EURACTIV-a europarlamentarka Renew Europea Sophie in't Veld izjavila je da otkrićima koja dolaze iz Grčke nema kraja. "Moramo doći do dna ovog skandala, nijedan kamen ne smije ostati neprevrnut. Žrtve bi trebale dobiti potpuno razjašnjenje što je prije moguće. Šutnja Europske komisije i Europola je zbunjujuća i neprihvatljiva", rekla je nizozemska europarlamentarka.

Govoreći o ovom konkretnom incidentu, jedan je dužnosnik EU rekao za EURACTIV da će to ispitati nacionalna tijela. No ponovio je kako su neprihvatljivi svi pokušaji nacionalnih sigurnosnih službi da ilegalno pristupe podacima građana, uključujući novinare i političke suparnike.

"Vrlo pažljivo pratimo situaciju u Grčkoj, kao i u drugim državama članicama. Korištenje špijunskog softvera pratimo redovito i na druge načine, na primjer u Izvješću o vladavini prava. Korištenje špijunskog softvera jedno je od pitanja obuhvaćenih Izvješćem o vladavini prava za 2022. godinu, uključujući poglavlje o Grčkoj", rekao je dužnosnik EU.

Europol nema utjecaja

EURACTIV je također kontaktirao Europol, policijsku agenciju Europske unije, te pitao je li u kontaktu s grčkim vlastima po tom pitanju i ima li agencija nadležnost za poduzimanje radnji.

Glasnogovornik Europola kaže da je uloga agencije ograničena jer je nacionalna sigurnost i dalje isključiva odgovornost svake države članice: "Mi, dakle, nemamo ulogu 'policijskog nadzora' ili 'nadzora' nadležnih tijela u državama članicama."

Glasnogovornik je dodao da je Europol u bliskoj suradnji s PEGA odborom Europskog parlamenta. "Europol procjenjuje razvoj događaja i u kontaktu je s odgovarajućim tijelima država članica od slučaja do slučaja kako bi dobio sve relevantne informacije i ponudio podršku, a u kontekstu sljedećih važnih ključnih aspekata:
Članak 4. Ugovora o Europskoj uniji određuje da je 'nacionalna sigurnost isključiva odgovornost svake države članice'.

Članak 88. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije: 'Svaka operativna akcija Europola mora se provoditi u suradnji i u dogovoru s tijelima države članice na čije se područje odnosi. Primjena mjera prisile isključiva je odgovornost nadležnih državnih tijela'.

Prema članku 6. Europolove izmijenjene Uredbe, Europol može 'predložiti nadležnim tijelima dotične države članice, putem nacionalnih jedinica, pokretanje, provođenje ili koordinaciju kaznene istrage'."