HRVATSKI ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman izjavio je danas da predsjednik Republike Zoran Milanović predstavlja marionetu ruskog režima te da su njegove izjave o mogućem ruskom financiranju Milanovićeve kampanje izrečene u kondicionalu i izvučene iz konteksta.

"Treba napraviti distinkciju između proruskog i rekao bih marionete, on (Milanović) ovdje predstavlja marionetu ruskog režima, prije svega", rekao je Grlić Radman u Luxembourgu, gdje je sudjelovao na sastanku ministara vanjskih poslova država članica EU. Grlić Radman to je naveo u odgovoru na novinarska pitanja o njegovoj izjavi da možda Rusija financira Milanovićevu kampanju.

"Milanović osporava značaj summita u Dubrovniku"

"To je izvučeno iz konteksta, svatko je govorio u kondicionalu, znači da postoje indicije, da je vjerojatno", rekao je Grlić Radman i dodao da izbori moraju biti transparentni i da treba utvrditi tko se i iz kojih izvora financira te da svi koji sudjeluju u kampanji moraju prijaviti izvore tih sredstava.

Ministar je rekao da je predsjednik Milanović u proteklih pet godina bio protiv vladine politike prema Ukrajini, da nije pokazao empatiju prema toj zemlji i da nikad nije nedvosmisleno osudio rusku agresiju.

Grlić Radman odbacuje optužbe da je njegova izjava o mogućem ruskom financiranju predsjednika Milanovića bila neodgovorna i ističe da Milanović minimalizira i osporava značaj summita u Dubrovniku, na kojem su se okupili čelnici država jugoistoka Europe i Ukrajine.

Govorio i o odnosima sa Srbijom

Kaže da je taj summit bio iznimno uspješan, da je na njemu donesena deklaracija u kojoj se naglašava usklađivanje vanjskih politika država zapadnog Balkana s europskom vanjskom politikom. "Sve je bilo drugačije od onoga kako su to mediji prikazali", rekao je Grlić Radman.

Govoreći o odnosima sa Srbijom, Grlić Radman je izjavio da su dobrosusjedski odnosi u interesu obiju zemalja. Rekao je da je nedavno imao konstruktivan razgovor sa srpskim kolegom Markom Đurićem i da se radi na utvrđivanju kataloga otvorenih pitanja kako bi se onda krenulo u njihovo rješavanje.

Između ostalog, tu je riječ o povratku arhivske građe, rasvjetljavanju sudbine nestalih, njegovanju kulture sjećanja na način da se u logorima u kojima su civili mučeni i ubijani mogu položiti vijenci i zapaliti svijeće, itd.