HRVATSKI ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman odbacio je najnovije optužbe srpskog predsjednika Aleksandra Vučića da je operacija Oluja bila najveće etničko čišćenje u Europi nakon Drugog svjetskog rata, ocijenivši kako je to na crti "poražene velikosrpske Miloševićeve politike, čije su najveće žrtve Srbi u Hrvatskoj".

"Nama je žao da je političko vodstvo u Beogradu još uvijek na crti poražene velikosrpske politike Slobodana Miloševića"

"Nama je žao da je političko vodstvo u Beogradu još uvijek na crti poražene velikosrpske politike Slobodana Miloševića i ovo uplitanje u unutarnjopolitička pitanja druge države je protivno temeljnim načelima međunarodnih odnosa i međunarodnog prava", rekao je ministar Grlić Radman novinarima u Baškoj Vodi.

Po riječima ministra, upravo su Srbi u Hrvatskoj žrtve te politike koja je poražena u vojno-redarstvenoj akciji Oluja, koja je bila legitimna i temeljila se na svim relevantnim rezolucijama Vijeća sigurnosti Opće skupštine Ujedinjenih naroda.

"Oluja je spriječila etničko čišćenje i humanitarnu katastrofu u Hrvatskoj i BiH, a upravo za vrijeme tzv. Krajine provođeno je etničko čišćenje od vodstva pobunjenih Srba koji su protjerali s tog prostora sve Hrvate i nesrbe, a ovom akcijom (Olujom) taj je teritorij ponovno doveden u upravno-pravni poredak Republike Hrvatske," poručio je Grlić Radman.

Istaknuo je kako Srbi u Hrvatskoj "ne trebaju mentora sa strane".

"Ne postoji više predsjednik svih Srba u Europi. Srbi u Hrvatskoj svoja pitanja rješavaju u institucijama i u uključivosti u hrvatsko društvo, a tomu u prilog ide i da je sadašnji potpredsjednik vlade gospodin Boris Milošević iz reda srpske nacionalne manjine," istaknuo je Grlić odgovarajući na Vučićeve zamjerke vodstvu Srba u Hrvatskoj zbog toga što je Boris Milošević nazočio nedavnoj 25. obljetnici Oluje u Kninu.

Na upit kako komentira oponente Plenkovićeve vlade u Hrvatskoj koji traže da Hrvatska blokira, odnosno uvjetuje pristupne pregovore Srbije s Europskom unijom, Grlić Radman je kazao kako Hrvatska kao odgovorna članica NATO-a i Europske unije želi podijeliti svoja iskustva europskih vrijednosti i vladavine prava "i sa Srbijom, s kojom želimo dobrosusjedske odnose".

"Kao što je Hrvatska osigurala temeljem međudržavnog sporazuma zastupanje Srba u Hrvatskom saboru tako mi očekujemo jednako recipročno zastupanje prava  Hrvata u Vojvodini, odnosno Srbiji", o čemu je hrvatsko vodstvo nedavno razgovaralo i s predsjednikom Demokratskog saveza vojvođanskih Hrvata Tomislavom Žigmanovim, kazao je ministar.

"Pitanje je tu logoraša, pitanje 1869 nestalih, za koje nam Srbija mora dati odgovor, i puno drugih pitanja i zato mislim da je ovo jako dobar povod, nakon što se uspostavi srbijanska vlada, da sjednemo za stol i razgovaramo o ovim temama kao dobri susjedi u duhu dobre volje", dodao je hrvatski šef diplomacije. "I na koncu, Srbija ako želi europski put, Hrvatska će pomoći, kao što će pomoći i svim zemljama na Zapadnom Balkanu," kazao je Grlić Radman.

Na upit jesu li najnovije Vučićeve izjave u kojima optužuje Hrvatsku zapravo namijenjene javnosti u Srbiji i smirivanju političke uzavrelosti u toj zemlji, Grlić Radman je kazao kako je "za političko liderstvo to smirivanje određenih tenzija kratkotrajno" jer Srbija se mora suočiti s prošlošću.

"Srbija se mora suočiti s prošlošću i mora napraviti iskorak, a Hrvatska je upravo najbolji primjer. Na proslavi Oluje bio je član i potpredsjednik vlade Boris Milošević i to je ono što Hrvatska želi - stvarati ozračje, nakon 25 godina, stvarati hrvatsko društvo i budućnost za nove generacije koje će dijeliti jednako i prava i obveze i gdje će se svaki građanin RH osjećati sigurno."

"Mislim da smo u tome napravili velik civilizacijski iskorak, ovo je gesta, Hrvatska pruža ruku", istaknuo je Grlić Radman. Po njegovim riječima, Hrvatska može biti primjer stabilne države u Europi, države koja je stvorila demokratsko društvo u kojem svatko ima svoja prava i obveze, u kojem će, bez obzira na nacionalnost, građani RH moći živjeti u ozračju u kojem će zemlja ići u smjeru budućnosti, socijalne stabilnosti, snaženja gospodarstva i blagostanja za sve građane.