HRVATSKA je apelirala na austrijsku izvršnu vlast da pomogne u nastojanjima za vraćanje hrvatskog povijesnog grba (grb s prvim bijelim poljem, op.a.) na spomen-kamen Počasnog bleiburškog voda na Bleiburgu, rekao je danas u izjavi za novinare ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman tijekom radnog posjeta Beču.

Ministar se sastao sa svojim austrijskim kolegom po dužnosti Alexanderom Schallenbergom s kojim je, između ostalog, razgovarao o za Hrvatsku osjetljivom pitanju, a to je uklanjanje grba s prvim bijelim poljem na Bleiburgu.

"Treba pojasniti da je to povijesni grb"

"Mi znamo da je to pitanje savezne zemlje i lokalnih vlasti, ali sam svejedno ipak apelirao na izvršnu vlast da pomogne u nastojanjima kako bi se taj grb vratio tako da se pojasni da je to povijesni grb i da ga ne treba dovoditi u vezu s režimom za vrijeme Drugog svjetskog rata", rekao je Grlić Radman.

Grb koji se nalazio na privatnom posjedu austrijske udruge Počasni bleiburški vod uklonjen je u svibnju, a MVEP je reagirao prosvjednom notom u kojoj je istaknuo da je "sam grb stoljećima bio sastavni dio heraldike Habsburške Monarhije i kao takav često je istican na raznim povijesnim građevinama i u raznim povijesnim spisima, stoga nema i ne može imati protuustavne konotacije".

Također je navedeno da je "proglašenje povijesnog hrvatskog grba fašističkim simbolom nepotrebno naštetilo ugledu Republike Hrvatske" te da takvo tumačenje Hrvatska "najoštrije odbacuje". Grlić Radman je svom kolegi spomenuo i želju hrvatske vlade da se hrvatski jezik u Austriji tretira kao poseban i razdvoji od umjetne jezične tvorevine - tzv. jezika BKS (bosanski/hrvatski/srpski). 

Podsjetio je da je austrijsko ministarstvo obrazovanja 1996. godine preporučilo "taj umjetni jezik koji je nama neprihvatljiv, tzv. BKS" i rekao je da RH traži da se "hrvatski jezik razdvoji u osnovnim školama, srednjim školama, u gimnazijama i da se tretira kao poseban jezik s obzirom na povijest jer znamo da je hrvatski jezik još u vrijeme Habsburške Monarhije bio službeni jezik, a danas je službeni unutar EU kao 24. jezik".

Energetska suradnja

Grlić Radman i Schallenberg potvrdili su odličnu bilateralnu suradnju kako u političkom dijelu tako i u gospodarskom, gdje se bilježi stalan rast ulaganja. Austrija podržava ulazak Hrvatske u eurozonu i Schengen kao i članstvo u OECD-u, a pozdravila je i otvaranje Pelješkog mosta, rekao je Grlić Radman.

Ministri su razgovarali i o mogućnosti organiziranja trilateralne suradnje na razini ministara vanjskih poslova Austrije, Slovenije i Hrvatske. Što se tiče stanja u BiH, složili su se da je nužno osigurati ravnopravnost triju konstitutivnih naroda. Austrija podržava napore i aktivnosti koje ulaže visoki predstavnik u BiH kada je u pitanju osiguranje političke participacije hrvatskog naroda.

Neizbježna tema bila je i energetska suradnja, osobito u situaciji ruske agresije na Ukrajinu i očekivanja dodatnih redukcija u isporuci plina iz Rusije. Naglašena je potreba za povećanjem diversifikacije opskrbe energijom, a u tom kontekstu je spomenut i hrvatski LNG terminal.