VEĆINA zaposlenih u Hrvatskoj nije svjesna koliko im država uzima od bruto plaće za zdravstveno i mirovinsko osiguranje. Kad se u Hrvatskoj govori o plaćama, najčešće se govori o neto iznosu, odnosno o cifri koja radnicima svakog mjeseca sjedne na račun.

U isto vrijeme isti ti radnici, kad trebaju u bolnicu, na preglede čekaju dugo (ponekad i godinama) ili su prisiljeni platiti privatniku te tako od iste plaće za zdravstvo izdvajaju dvostruko. Što se mirovina tiče, postojeće radnike čeka neizvjesna budućnost. Upitno je hoće li ih uopće primati jednom kad odu u mirovinu ili ako ostane sve kako je sada. Vjerojatnost je da će im mirovine biti mizerne iako su godinama za njih izdvajali od plaća.

Da bismo vidjeli koliko država uzima od plaća radnika, odnosno koliku poslodavac isplati plaću, a koliku je radnik dobije na račun, za primjer smo uzeli prosječnu neto plaću u Hrvatskoj za kolovoz koja je iznosila 6438 kuna (prema podacima Državnog zavoda za statistiku). Za tu je plaću poslodavac isplatio 10893 kune, koliko iznosi bruto 2 za osobu koja živi u Zagrebu i još plaća prirez od 18 posto.

Za prvi stup mirovinskog osiguranja, što je zapravo porez iz kojeg se financiraju postojeći umirovljenici, od bruto 1 iznosa se izdvaja 1402,55 kuna. Drugi stup iznosi 467,52 kuna.

"Besplatno" zdravstvo svaki mjesec plaćamo preko 1500 kuna (ako imamo prosječnu plaću)

Radniku se od bruto 2 iznosa oduzimaju još i doprinosi za zdravstveno osiguranje - to je 1542 kune. Tako na kraju radnik s prosječnom hrvatskom plaćom dobije oko 4000 kuna manju plaću od iznosa koji mu uplati poslodavac.

Istovremeno slušamo floskule o besplatnom zdravstvu iako za njega itekako plaćamo, a građani opet, u dosta slučajeva, ne dobiju potrebnu uslugu.

Upravo zato ekonomski analitičar i financijski savjetnik Andrej Grubišić zagovara ideju da ljudi dobiju slobodu da sami odluče kako bi se taj novac, koji im država oduzima od plaće, potrošio. Zanimalo nas je je li uopće nešto takvo izvedivo kod nas. Mogu li stanovnici naše zemlje očekivati da će ikad sami raspolagati vlastitim novcem?

"To bi se svakako moglo realizirati, sad iz bruta idu dvije namjenske uplate za zdravstveno i mirovinsko osiguranje, a iz općih poreza poput PDV-a financiramo ostalu potrošnju, uključujući i obrazovanje. Trebali bismo imati slobodu kako bismo sami odlučili koliko ćemo iz bruta uplaćivati za mirovinu, a ne da nam država uzme novac pa odredi gdje će se to i ako uplaćivati. Istovremeno mi nemamo kontrolu nad tim novcem, a država pak nema nikakvu odgovornost ako stvari ne budu dobro funkcionirale", rekao je Grubišić za Index.

Grubišić: Postojeći sustav je Ponzijeva shema

Isto, kaže, vrijedi i za HZZO. Oni koji žele javno zdravstveno osiguranje, neka ga uplaćuju, no bilo bi dobro, navodi, da oni koji žele privatno zdravstveno za takvo zdravstveno mogu uplaćivati sve.

"Tako će se potaknuti tržišna utakmica, ljudi će tražiti bolju uslugu za sebe, što će potaknuti pružatelja usluga da bude bolji. Tu će se brzo isfiltrirati oni koji su dobri i koji će tako biti nagrađeni većim primanjima, a ne da netko ima bolju plaću, a lošiji je. Ovakav sustav je provediv, ljudima samo treba dati priliku da imaju slobodu izbora jer ovo prisilno oporezivanje nije dobro. Ja bih sa svojom obitelji htio imati veći utjecaj na to kamo odlazi naš novac jer to su toliko bitne usluge da želim imati utjecaj na to", kazao nam je Grubišić.

Najveći problemi u državi su, ističe, u ova tri sektora - zdravstvu, mirovinskom i obrazovnom sektoru.

"Dobar dio ljudi smatra da je to briga države, no ako je nekome ovo u redu, neka ostane u tom sustavu, ali da se bar nama ostalima omogući sloboda izbora koju trebamo imati. Mislim da je moguće to i ostvariti. Vidite, prije 10 godina takve rasprave nije ni bilo, a sad već razgovaramo o tome", kazao je Grubišić.

Vjeruje da postoji šansa da nam se i omogući sloboda izbora.

"Postojeći sustav je Ponzijeva shema po kojoj ja uplaćujem za druge, a već sad su uplate nedovoljne da isplaćuju razumne mirovine. Mi nismo odvojili 100 kuna od plaće i investirali, već smo ih dali nekome i sad se kladimo da će netko drugi odvojiti 100 kuna i za nas, a što ako ne bude toga? Ja nemam ništa protiv javne bolnice, ali što ako želim u privatnu, a ljudi su presiromašni da si plate privatno jer su već od plaća izdvojili novac za zdravstveno, odnosno za HZZO?" istaknuo je Grubišić te naveo kako nije on taj koji je osmislio ideju slobode izbora, ali je, navodi, itekako zagovara jer smatra da bi bilo dobro da svaki radnik u Hrvatskoj sam raspolaže svojim novcem.

*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa, kako bi smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost Indexovih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima, niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.