Foto:123rf

JASON Hickel, antropolog s London School of Economics i autor knjige "The Divide: A New History of Global Inequality", tvrdi da je temeljni dohodak rješenje za probleme 21. stoljeća.

>> POČINJE VELIKI FINSKI EKSPERIMENT Od 1.1. kreće isplata zajamčenog temeljnog dohotka od 4200 kn

Svaki britanski učenik i student za Magnu Cartu, 800 godina star dokument kojim su engleskim barunima osigurana prava protiv samovolje monarha. No malo tko zna za, možda još i bitniji dokument zvan Povelja šume, izdan dvije godine kasnije, 1217.

Povelja šume - pravo na zajednička dobra

Povelja šume osigurala je pučanima pravo na zajedničku zemlju i njeno korištenje za ratarstvo, ispašu, vodu i drvo. Ona je, u biti, dala službenu potvrdu prava koje su ljudi oduvijek i svugdje jednostavno podrazumijevali: da nitko ne bi smio biti lišen resursa nužnih za život.

No ovo pravo našlo se pod brutalnim napadom od 15. st. kad su bogati plemići počeli ograđivati zajedničku zemlju radi vlastitog profita. Tzv. pokret ograđivanja prebacio je desetke milijuna hektara zemlje u privatno vlasništvo i raselio veliki dio stanovništva. Bez osnovnih sredstava a život, mnogi od njih bili su prisiljeni početi prodavati svoj rad za plaću, prvi put u povijesti.

Naravno, ovaj povijesni proces nije se dogodio samo u Engleskoj, već u cijelom svijetu - pogotovo u koloniziranim teritorijima Azije, Afrike i Amerike. Posljedica je bila tjeranje starosjedilačkog stanovništva na tržište rada, kako bi u bijednim uvjetima i za niske nadnice pogonili rudnike, plantaže i manufakture namijenjene izvozu na Zapad.

Robotizacija gasi poslove, pogotovo na globalnom Jugu

Nakon završetka kolonijalne ere, nezavisne zemlje pokušale su sa zemljoposjedničkom reformom, no pothvat se pokazao uglavnom neuspješnim zbog stranih vlasnika i kreditora. Umjesto toga, institucije poput Svjetske banke zagovarala su tržište rada kao izlaz iz siromaštva.

No s automatizacijom i robotizacijom, obećanje stalne i pune zaposlenosti pokazuje se jednako nerealističnim. Nestanak radnih mjesta u elektroničkoj, tekstilnoj i drugim industrijama još je pogubniji za globalni Jug nego za razvijeni Sjever. Čak dvije trećine poslova mogle bi nestati u tom dijelu svijeta, prema izvještaju UN-a. Bez alternative, siromaštvo i glad počet će ponovo rasti.

Univerzalni temeljni dohodak rješenje je koje, barem zasad, najviše obećava. Eksperimenti su već u tijeku - u Finskoj, nizozemskom gradu Utrechtu, vjerojatno i u Škotskoj. Programi transfera gotovine već su se pokazali uspješnima u Indiji, Brazilu, Namibiji i drugim zemljama u razvoju.

Porez na prirodne resurse i emisije ugljika

No sve ovisi o tome kako ćemo tumačiti temeljni dohodak: kao humanitarnu pomoć bogatih ili kao univerzalno pravo. Filozof Thomas Paine prvi je u svojem djelu "Agrarian Justice" iz 1797. predloži temeljni dohodak kao kompenzaciju za oduzimanje imanja koje je pripadalo svima. On je naknadu nazvao "zemaljska renta" - malen porez koji bi se distribuirao svima - što bi po njegovom mišljenju bila "pravda, ne milosrđe". Američki filozof Henry George nadovezao se u 19. st. na njegovu ideju.

Po istom principu, građani savezne države Aljaske već dobivaju godišnju dividendu iz državnih prihoda od nafte, koja se smatra javnim dobrom. Isti model mogao bi se primijeniti za druga prirodna bogatstva - čak i za atmosferu, u vidu poreza na ugljik koji bi pomogao zaustaviti globalno zatopljenje i redistribuirati bogatstvo u isto vrijeme.

Stoga ne treba čuditi da je ideja temeljnog dohotka dobila podršku od javnih ličnosti poput Elona Muska i Bernieja Sandersa.

Globalni fond za isplatu dividendi

Kako bi se spriječila globalna nejednakost i porast nacionalizma, Hickel predlaže da sredstva od poreza na resurse i ugljikove emisije idu u globalni fond koji bi isplaćivao dividende svim ljudima na planetu. Rezultat bi bio smanjenje siromaštva i oslobađanje ljudi od prihvaćanja ekstremno izrabljujućih, ali i onih beskorisnih poslova, samo kako bi preživjeli.

No važnije od svega, temeljni dohodak bi pobijedio mentalitet oskudice i nadmetanja za resurse i pomogao nam da postanemo velikodušniji i otvoreniji jedni prema drugima. Mogao bi umanjiti i tjeskobe zbog globalizacije i nativizam koji je doveo do Brexita i Trumpa.

Nećemo znati dok ne probamo. A alternativa je gotovo sigurno bijedna.