NA KRAJU je Vladimir Putin ustuknuo. Suočen s blokiranjem brodova koji prevoze žito iz Ukrajine ili prešutnim priznanjem da su njegove prijetnje bile blef, čelnik Kremlja odlučio je da neće pogoršati globalnu krizu s hranom, piše u svojoj analizi The Guardian.

Izlazak Rusije iz sporazuma koji je dopuštao izvoz žitarica iz Ukrajine preko Crnog mora pripremao se tjednima. Rusija je prijetila da će to učiniti nakon eksplozije na Krimskom mostu u listopadu te ponovno nakon napada dronovima na njezinu crnomorsku flotu prošlog tjedna.

Ali kada je Rusija konačno suspendirala dogovor, brzo je postalo jasno da Moskva nema nikakav plan. 

"Kremlj je upravo sam upao u zamku iz koje nije znao kako izaći", napisala je Tatjana Stanovaja, voditeljica analitičke tvrtke R.Politik. "Dogovor za žito je obustavljen, ali nije jasno kako zaustaviti izvoz žita. Nema šanse. Samo vojnim putem, što im nije bilo u planu."

Rusiji su možda dana privatna obećanja, uključujući jamstva koja bi joj mogla pomoći u izvozu vlastitih poljoprivrednih proizvoda. Ipak, povlačenje Kremlja uvelike pokazuje da se Putina može natjerati da se povuče kada naiđe na otpor i prkos. "On zna kako se povući ako je potrebno", rekla je Stanovaja.

Stotine projektila

Suočena s ukrajinskom protuofenzivom, Rusija je posljednjih tjedana lansirala stotine projektila na ukrajinske elektrane i drugu ključnu infrastrukturu, s ciljem da baci ukrajinske gradove u mrak i hladnoću.

A zapadni su čelnici bili zabrinuti zbog prijetnji Rusije da će upotrijebiti sva sredstva koja su joj na raspolaganju, uključujući taktičko nuklearno oružje, kako bi osigurala teritorij koji je nezakonito pripojila, piše The Guardian.

"Ruski ucjenjivač inferioran je u odnosu na one koji su jači i znaju kako jasno izraziti svoj stav", napisao je Mihajlo Podoljak, savjetnik ukrajinskog predsjednika.

U ovom slučaju, postupci Rusije također su prijetili razljutiti čelnike u Africi i na Bliskom istoku, kojima se Putin pokušao diplomatski nakloniti. U najavi obnavljanja sporazuma, Erdoğan je rekao da su sljedeće pošiljke ukrajinske poljoprivredne robe namijenjene Somaliji, Džibutiju i Sudanu.

Glavni moćni igrač

A tu je i Erdogan, koji se pojavio kao glavni moćni igrač u pregovorima oko rata. Erdogan je također igrao vodeću ulogu u razmjeni zarobljenika u kojoj je Rusija oslobodila ključne ukrajinske zapovjednike iz Azovstala u Mariupolju. 

Kako se Rusija sve više izolirala, diplomatski i ekonomski, utjecaj Turske je očito porastao.

"Spomenuo sam da bi Ankara mogla imati posljednju riječ ovdje, ali nisam očekivao da će imati toliki utjecaj na Putina", napisao je Andrej Sizov, čelnik SovEcona, tvrtke za istraživanje poljoprivrednih tržišta. "Zaista se pitam koja je Erdoganova tajna", dodao je.

U Rusiji je sporazum o žitu izazvao bijes među poticateljima rata, koji su odbacili "pisana jamstva" i, u nekim slučajevima, optužili vladu da je prodala svoje vojnike.

"Je*e im se za ovaj rat! Važan je novac", napisali su administratori jednog popularnog Telegram profila koji skuplja sredstva i opremu za rusku vojsku. "Tako razmišljaju političari. A što se tiče naših vojnika koji su umalo poginuli u zaljevu u Sevastopolju, boli ih ku*ac", pisali su.

Blogeri ismijavali dogovor

Prokremaljski blogeri i novinari na sličan su način ismijavali dogovor. "Kartaški varalica je dao pisana jamstva da neće koristiti označene kartice", napisao je Aleksandar Koc, novinar prokremaljske Komsomolskaje Pravde.

Pukovnik Cassad, profil s više od 800.000 pretplatnika na Telegramu, objavio je: "Što se tiče povjerenja u ta 'ukrajinska jamstva'... kao da nije dovoljno osam godina skrnavljenja sporazuma iz Minska ili Steinmeierove formule."