HDZ BIH je na izborima u Mostaru ponovno povećao prednost u odnosu na bošnjačku koaliciju koju predvodi SDA nakon što je prebrojan dio glasova pristiglih poštom iz najvjerojatnije susjednih država te se po sadašnjim rezultatima bez vijećnika s te dvije liste neće moći uspostaviti nova gradska vlast.

Po rezultatima koji su osvježeni u ponedjeljak s 202 glasa pristigla poštom, HDZ BiH ima 18.267 glasova ili potporu 36.58 posto birača. Slijedi peteročlana bošnjačka koalicija koju predvodi SDA koja je dopisnim glasovima dobila 65 novih glasova, pa sada imaju potporu 14.942 birača. To pak čini 29.92 posto potpore svih birača koji su u nedjelju, 20. prosinca, izašli na prve lokalne izbore nakon 12 godina u gradu na Neretvi.

S obzirom na to da po sadašnjim rezultatima HDZ BiH ima 13 vijećnika, a bošnjačka koalicija 12 vijećnika te na činjenicu da je za najvažnije odluke potrebna dvotrećinska većina, bez ovih političkih subjekata neće biti moguće izabrati novu gradsku administraciju.

Trećeplasirani BH blok, koji čine SDP BiH i Naša stranka, ima 6099 glasova, a oni su dobili 67 glasova poštom, Hrvatska republikanska stranka dva, a srpsku listu 'Ostajte ovdje' dopisnim glasovanjem poduprlo je 115 birača.

S obzirom na to da se za mostarske izbore prijavilo za glasanje nešto manje od 4000 osoba iz inozemstva, tek se očekuje pristizanje najvećeg dijela tih listića.

Za dopremu ovih glasova Središnje izborno povjerenstvo BiH ostavilo je rok od 10 dana zbog sporog odvijanja poštanskog prometa diljem svijeta.

U Gradsko vijeće Mostara bira se 35 vijećnika, od čega su njih 13 građani birali s jedinstvene gradske liste, te još 22 s izbornih gradskih područja.

Gradonačelnika se bira posredno u tri kruga glasanja. Ako u prva dva kruga nijedan kandidat među izabranim vijećnicima ne dobije dvotrećinsku potporu, u trećem krugu za izbor prvog čovjeka gradske administracije potrebna je obična većina.

Nedugo nakon završetka mostarskih izbora iz HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora ustvrdili su kako se masovnim prebacivanjem birača iz većinskih bošnjačkih u većinski hrvatska izborna područja provodio izborni inženjering s ciljem otimanja vijećničkih mandata hrvatskim strankama.